[
http://www.slobodnaevropa.org ]
Utorak, 09. august/kolovoz 2005
pronaci tekst
pocetna stranica
arhiva tema
Tema
graficka verzija
Spasenje duse, to nam je cilj
Dejan RADULOVIC
Dok u medijima u Srbiji traje polemika da li na njenoj teritoriji deluju ziloti - sledbenici fundamentalnog pravoslavlja - nas dopisnik iz Bora dosao je do cvrstog dokaza da oni ipak postoje. On je posetio mesto u Kucevskim planinama na kojem se gradi manastir Zilota.
Tamo gde na geografskoj karti u krugu od 50 kilometara gotovo da nema naseljenog mesta, u srcu Kucajskih planina, na mikoljskom kamenu, podignut je konak manastira Zilota, pravoslavnih monahinja koje su pre dve godine prognane iz manastira Stjenik, koji se nalazi u eparhiji Zickoj, nedaleko od Cacka. Jedanaest monahinja je utociste potrazilo daleko od civilizacije, a izgradnju manastira pomogli su vernici, i ziloti sa Svete gore. Igumanija Efrosimija kaze da drugog izbora nije bilo. ?Mi smo se ovde opredelile da dodemo jer smo trazile mesto koje je najusamljenije u Srbiji, jer nam je vladika Hrizostom zicki porucio da nigde ne pravimo manastir, jer gde god da ga napravimo da ce nam ga on srusiti. Mi smo onda trazili neku varijantu gde mozemo da zivimo monaski, da se posvetimo zivotu za koji smo se opredelili a da nikom ne smetamo, da ne iritiramo nikoga, jer mi nismo imali ideju, da kazem, da mi sada idemo i da neku revoluciju dizemo u crkvi. Znaci mi smo shvatili sta se desava, iskljucili smo se da ne budemo deo celokupne prevare, jer mi smo tako i rekli vladici Atanasiju Jevticu i zickom Hrizostomu, da mi necemo da budemo do izdaje, a ne da se mi sad hocemo da se nesto sad borimo sa njima. Nasle smo da je to ovde. Znaci, dugo smo razmisljale gde cemo, sta cemo, pazite to je skoro dve godine otkako smo mi izbaceni. Nasli smo da je ta pozicija Kucajskih planina gde nema nigde nikoga.?
Po njenim recima ziloti su presli pod jurisdikciju grcke starokalendarske crkve, a sebe smatraju jedinim izvornim pravoslavcima u Srbiji.
?Prvo sto mi sa srpskom crkvom, ne mogu da kazem pravoslavnom, jer smatram da smo mi pravoslavni trenutno u Srbiji, jer u Srpskoj pravoslavnoj crkvi vise ne postoje ni svete tajne, niti duh sveti, znaci ne mogu da kazem da je pravoslavna, mogu da kazem srpska nepravoslavna crkva, sto su se oni opredelili za globalizaciju, ze ekumenizam, sto nece da izadu iz Svetog saveta crkava, sto su obecali da hoce, sto su se opredelili za tu politiku a ne za svetotecka predanja, ja smatram licno da ce sve vise i vise zilota biti u Srbiji i mislim da ce doci do velikih potresa u samoj crkvi. To je osnovni razlog zbog cega oni nas negiraju. Jer oni znaju sta znace ziloti u Srbiji, da je to u stvari osnova za pravoslavlje u Srbiji. Znaci sad kad bi vas neko pitao da li treba da se krsti u srpskoj crkvi mi bismo rekli da ne treba. Da li treba da se pricesti, mi bismo rekli da ne treba. Bilo kakva u svetu tajna da se izvrsi mi bismo rekli da to nije dobro jer to je znaci isto kao kada biste to zavrsili u bilo kojoj katolickoj crkvi, razumete. Jer oni jedni druge priznaju sto znaci da tu pravoslavlja vise nema.?
Kakav je vas stav prema drugim religijama i drugim verama?
?Mi verujemo da druge religije, nazalost, nemaju blagodat i istinitost duha svetoga koji prebiva u pravoslavnoj crkvi i ne mozemo da ih priznamo kao ravnopravne crkve, ali apsolutno postujemo svakog coveka i volimo svakog coveka. Znaci svaki covek koji bi dosao u nasu crkvu, u nas manastir, bilo koje vere da je, mi bismo ga docekali gostoljubivo i sa ljubavlju, ali zajedno ne bismo mogli biti na molitvi. Znaci molitva je sporna kao mesto gde mi ne smemo zajedno biti.?
Daleko u nepristupacnim planinama Homolja, monahinje zilota, sto u prevodu znaci revnostan, krecu ispocetka. Pale se svece jer nema struje. Cini se kao u vreme prvih hriscana.
?Pa jeste. Mi smo na neki nacin zeleli pravo monastvo i ovde smo ga dobili.?
Koji je moto vas, zilota?
?Pravoslavlje i smrt. Spasenje duse. Nemamo oca, to je cilj. Spasenje duse u pravoslavlju.?
Radio Free Europe / Radio Liberty ? 2004 RFE/RL, Inc. Sva prava pridrzana, webmaster@rferl.org
vrh stranice