banjalukaforum.com

"...Dokaz svoj dajte,ako istinu govorite"

_________________
You smug-faced crowds with kindling eye
Who cheer when soldier lads march by,
Sneak home and pray you'll never know
The hell where youth and laughter go.

Drugi dio:
Objasnjenje nekih grjesaka
Proturijecja koja su do sada pomenuta se otkrivaju poredenjem razlicitih knjiga, njihovih prijevoda i poglavlja. Medutim, grjeske koje sada navodimo su vidne onda kada se ne slazu sa stvarnoscu, razumom, obicajima, historijom, matematikom ill bilo kojom drugom naukom, shodno izjavama istrazivaca, kao sto ce se vidjeti.
1. Grjeska u duzini boravka Izraelaca u Egiptu:
U Poslanici Izlazak (12:40-41) se navodi:
"(40) Vrijeme sto su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je cetiri stotine i trideset godina. (41) I kad se navrsi cetiri stotine i trideset godina - tocno onoga dana - sve cete Jahvine izidose iz zemlje egipatske".
Ovo je grjeska, jer duzina boravka Izraelaca u Egiptu je samo dvije stotine i petnaest godina, a period od (430) godina je, ustvari, duzina oba njihova boravka u Kenanu (Palestini) i Egiptu (tj. boravak Izraelaca i boravak njihovih djedova prije njih). Jer je vrijeme od ulazka Ibrahima a.s. u Kenan do rodenja njegova sina Ishaka a.s. (25) godina, a od rodenja Ishaka do rodenja Ja'kuba a.s.1 (60) godina, a Ja'kub je imao (-130) godina kada je usao u Egipat. Tako je zbir godina od ulaska Ibrahima a.s. u Kenan do ulaska njegovog unuka Ja'kuba u Egipat dvije stotine i petnaest godina (215). (tj. 25 + 60 + 130 = 215 godina).
A duzina boravka sinova Izraelovih u Egiptu, otkako je Ja'kub a.s. u njega usao do njihovog izlaska sa Musaom a.s., je, takoder, dvije stotine i petnaest godina (215). Tako su, dakle, oba boravka (sinova i predaka Izraelovih) u Kenanu i Egiptu trajala ukupno cetiri stotine i trideset godina, a ne samo jedan od njih. Istrazivaci, istoricari i komentatori Biblije priznaju ovu grjesku, objasnjavajuci: "Zaista je tacna verzija samurijskog primjerka Starog zavjeta koji objedinjava ta dva boravka i ta verzija dokida ostale".
Evo teksta samurijskog primjerka Tevrata, knjiga Izlazak:-------
)Krs.: Jakob
----(12:40):
"Boravak sinova Izraelovih i njihovih djedova u Kenanu i Egiptu trajaoje cetiri stotine i trideset godina".
A evo i njenog teksta u grckoj verziji Tevrata: "Izraelci i njihovi djedovi su, u Kenanu i Egiptu, boravili cetiri stotine i trideset godina".
Do istog zakljucka je dosao i autor knjige, "Vodic kroz bogatstvo Svetog Pisma", koju krscanski istrazivaci priznaju i cijene. On navodi da je od Ja'kubaova boravaka u Egiptu do rodenja Isaa a.s. proteklo (1.706) godina, a od vremena kada su Izraelci presli more i kada je potopljen faraon, pa do rodenja Isaa a.s. (1.491) godina. I ako izracunamo (1706-1491=215) godina, a to je duzina boravka Izraelaca u Egiptu od Ja'kubaova dolaska u njega pa do Musaova a.s. izlaska iz njega, tj. faraonova potopa. I kada znamo da je Ja'kub a.s. cetvrti djed Musaov a.s. (jer je Musa a.s. sin Imranov sin Kahatov sin Lavija sin Ja'kuba) dolazimo do Cvrstog uvjerenja da je nemoguce da su Izraelci u Egiptu boravili duze od (215) godina. A s tim se slazu i svi jevrejski i krscanski istrazivaci, ucenjaci i istoricari, dok tvrdnje hebrejskog Tevrata o boravku Izraelaca (samo) u Egiptu, u vremenskom periodu od (430) godina su proglasili netacnim. Zato Adam Clark u svome komentaru kaze: "Svi se, uistinu, slazu da je sadrzaj hebrejske Tore veoma sumnjiv, da su Pet Mojsijevih Poslanica iz samirijske Tore ispravnije od ostalih i da historija potvrduje ono sto se navodi u samirijskoj Tori".
Sakupljaci Henry-Scottova komentara su rekli: "Zaista je samirijska verzija tacna i dokida svaku sumnju u tekst".
Postalo je sasvim jasno da sljedbenici Knjige, za navode u knjizi Izlazak (12:40) nemaju objasnjenja osim priznanja da su pogresni.
2. Grjeska u zbrajanju Izraelaca koji su sa Musaom a.s. napustili Egipat:
U knjizi Brojevi (1:44-47):
"(44) To su oni koje popisase Mojsije i Aron ... (45) Bill su popisani svi Izraelci, prema pradjedovskim domovima, od dvadeset godina i vise, svi za borbu sposobni u Izraelu. (46) Biloje, dakle, svih popisanih sest stotina i tri tisuce i pet stotina i pedeset. (47) Medu te nisu se ubrojali Levijevci prema svojem pradjedovskom plemenu".
Iz teksta se razumije da je broj onih koji su sa Musaom i Harunom a.s. izasli iz Egipta, starijih od dvadeset godina i sposobnih za rat, bio (603.550). U taj broj nisu usli Levijevci (ni njihove zene ni ljudi), zatim sve zene Izraelaca i svi muskarci mladi od dvadeset godina. Ako se tome broju pridodaju svi koji nisu popisani njihov broj nece biti manji od dva i po miliona, a ovaj broj nije tadan zbog nekoliko cinjenica:
a - Jer se u knjizi Postanak (46:27), u knjizi Izlazak (1:5) i u knjizi Ponovljeni zakonik (10:22) pominje da je ukupan broj clanova Ja'kubaove a.s. porodice koji su dosli u Egipat sedamdeset (70) osoba.
b - Jer je boravak Izrelaca u Egiptu trajao samo dvije stotine i petnaest (215) godina.
c - Jer se u poslanici Izlazak (1:15-22) navodi da su, osamdeset (80) godina prije izlaska Izraelaca iz Egipta, njihova muska novoroden£ad bila ubijana, a zenska ostavljana u zivotu.
I kada se imaju u vidu ove tri dinjenice razum zakljucuje da je pomenuti broj (603.550) pogresan. Pa kada bismo zanemarili i ubijanje njihove novorodencadi, te pretpostavili da se njihov broj svakih dvadeset i pet godina udvostrudavao, ustanovili bismo da se broj sedamdeset (70) u dvije stotine i petnaest (215) godina udvostrucio devet puta i da on nije veci od trideset i sest hiljada (36.000). Pa kako onda, broj njihovih ratnika, moze biti (603.550)?! A ako je broj njihovih boraca bio veci od pola miliona, broj ukupnog stanovnistva ne moze biti manji od dva i po miliona, a to je apsurd kojeg zdrav razum ne moze prihvatiti. Ako tome pridodamo ubijanje novorodencadi apsurd postaje ocitiji i veci. Osporavanju ovoga broja (603.550) je pribjegao i veliki istrazivad Ibni Haldun1 u uvodu svoje historije, jer izmedu Ja'kuba i Musaa a.s. su samo tri oca tj.-----------
1) Ibn Haldun, Velijjud-Din Ebu Zejd: Abdurrahman ibn Muhammed ibn Muhammed ibn El Husejn ibn DSabir ibn Haldun El-Hadramavi El-ISbilijj;
-------------c"etiri generacije i on je prema poslanici Izlazak (6:16-20) i poslanici Brojevi (3:17-19): (Mojsije sin Amramov sin Kehata sin Levija sin Jakoba) i nemoguce je da sedamdeset osoba imaju, samo u cetiri generacije, tako velik prirastaj.
Postoje jos dvije stvari koje potvrduju grjesku u ovome broju:
a - u poslanici Izlazak se pominje (12:38-42):
- da su sa sobom, imali mnoga stada ovaca i goveda,
- da su more presli u jednoj noci,
- da su se iseljavali svaki dan,
- i da su im direktne rijeCi Musaove a.s. bile dovoljne kao naredba za iseljavanje.
Nakon prelaska mora Izraelci su odsjeli kod dvanaest izvora u blizini doline Sinaj. Da su Izraelci bili u broju koji je ranije pomenut bilo bi nemuguce da sa mnostvom svoje stoke predu more u jednoj noci, da se iseljavaju svaki dan i da svi cuju direktne rijec'i Musaove a.s. koje su bile dovoljne kao naredba za iseljavanje, kao sto ni mjesto oko doline Sinaj ne bi bilo dovoljno prostrano za sve njih i njihovu stoku.
b - U poslanici Izlazak (1:15-22) se navodi da su Izraelci za svoje zene u Egiptu imali samo dvije porodilje i da im je faraon naredio da ubijaju svako njihovo musko novorodenc'e. Da je broj Izraelaca bio tako velik bilo bi apsurdno vjerovati da su samo dvije babice poradale sve njihove zene.
Naprotiv, bilo bi neophodno da ih bude na stotine. Istina je da je broj Izraelaca bio onoliki koliki je mogao nastati prirastajem (70) osoba u vremenskom periodu od (215) godina. Njima su, uistinu, bile dovoljne dvije babice za porod, bila im je dovoljna samo jedna noc za izlazak sa stokom iz Egipta u Sinaj, tome broju bio je sasvim dovoljan glas Musaa a.s. kao naredba za iseljavanje svaki dan i prostor oko doline Sinaj bio je dovoljan da na njemu odsjednu sa svojom stokom.

Zato bez najmanje sumnje tvrdimo da je broj (603.550) Izraelaca sposobnih za rat, pomenutih u Poslanici Brojevi (1:44-47) pogresan.
3. Grjeska iz koje proizilazi osporavanje Davudove ajs. vjerovjesnicke misije:
U knjizi Ponovljeni zakon (23:2) pise:
"U sabor Gospodnji nece ulaziti onaj kojije roden iz veze nedozvoljene; ni deseto koljeno njegovo nece ulaziti u sabor Gospodnji."
Ovaj navod je netacan, jer se iz njega razumije da Davud a.s. ne ulazi u sabor Gospodnji, i da nije vjerovjesnik, jer je Peres dijete zinaluka. Prema onome sto se navodi u knjizi Postanak (38:12-30) njegov otac Juda je ucinio blud sa svojom snahom Tamarom koja je iz tog bludnog cina rodila Peresa, a Davud a.s. je, u toj lozi, deveto koljeno iza Peresa, a ako brojimo i Peresa onda je on deseto koljeno, jer loza Davudova prema onome sto se navodi u Evandelju po Mateju (1:1-6), i Evandelju po Luki (3:31-33) slijedi ovako:
"David, sin Jesejev, sin Obedov, sin Boozov, sin Salmonov, sin Naasonov, sin Aminabadov, sin Aramov, sin Esromov, sin Faresov, sin Judin, sin Jakovljev, sin Izakov, sin Abrahamov."
A prema onome sto se navodi u pjesniCkoj knjizi Psalmi (89:26-27), Davud a.s. je predsjedavajuci na skupu Jahvinom i on je iznad svih kraljeva na Zemlji, te i to potvrduje cinjenicu da je tekst u knjizi Ponovljeni zakon (23:2) pogresan. U Lukinom Evandelju koji je izdao Ricard Vats 1825. g. u Londonu i u Lukinom Evandelju koje je 1826. g. izdao Kilketa u Davudovu a.s. lozu je, izmedu Arama i Esroma, ubadeno ime Jerem (tj. Aram sin Jevrema sin Esroma sin Peresa) te je Davud a.s. prema tome jedanaesto koljeno. Medutim, ljudi koji iskrivise Svetu knjigu dodajudi joj ovo ime, zaboravise ga dopisati u istom izdanju, i istoj lozi, koju navode u Evandelju po Mateju. I istina o tome izade na vidjelo, a proturijecje izmedu ova dva Evandelja po pitanju Davudove a.s. loze osta prisutno i u danasnjim izdanjima. Ime Jevrem, takoder, nije navedeno u izdanju iz 1844. i 1865. g. kao ni kasnije u Evandelju po Mateju i Luki. U svima njima je ostalo Aram sin Esroma. Istina je da je navod iz knjige Ponovljeni zakon (23:2) u osnovi pogresan kao sto je i kazivanje o bludu Jude sa snahom Tamarom potvora, jer je apsurdno da ovakav sud bude izrecen od strane Uzvisenog Boga ili Musaa a.s. Komentator Horsley je za rijeci "ni deseto koljeno njegovo nece ulaziti u sabor Gospodnji" rekao da su pridodate i da je njima izmijenjen tekst.
4. Grjeska u broju nastradalih stanovnika Bet Semesa:
Dovoljno je spomenuti sljedece dvije misli iz price o kovcegu navedene u Prvoj knjizi Samuelovoj (6:13 i 19):
"(13) Stanovnici Bet Semesa upravo su bill zabavljeni zetvom psenice u dolini. Digavsi oci ugledase Kovceg i potrcase mu s veseljem u susret. (19) Gospod udari stanovnike Bet-Semesa kad se zagledase u Kovceg Gospodnji, i pobi pedeset hiljada i sedamdeset ljudi iz naroda. I narod bi u ocajanju, jer ga Gospod udari velikompogibijom."1
I ova vijest je, u to nema sumnje, netacna. Adam Clark je, nakon opovrgavanja ove vijesti, rekao: "Hebrejski tekst je u vecini slucajeva izvitoperen. Ili su mu neke rijeci oduzete ili pridodate. Rijeci "pedeset hiljada" su dopisane, ili grjeskom ili namjerno, jer je nemoguce da jedno malo selo ima toliki broj stanovnika i da tako velik broj ljudi u isto vrijeme zanje zito, a jos je apsurdnije da pedeset hiljada ljudi istovremeno vidi kovc"eg postavljen na kamenu u sred njive."
U latinskoj verziji su navedene ove rijeci: "... sedamdeset poglavara i pedeset hiljada obicnog naroda". U grckom, kao i hebrejskom izdanju: "... pedeset hiljada i sedamdeset ljudi iz naroda". Na sirskom i arapskom jeziku:"... pet hiljada sedamdeset ljudi." Kod historidara Josepha2 samo: "sedamdeset osoba."* Neki istaknuti svecenici su spomenuli i neke druge-
---------------------------------------------------------------------
1) Ovaj citat se nalazi u hebrejskoj verziji Prve knjige Samuelove, a nema ga u zagrebacSkom izdanju Biblije iz 1994. g
2) Joseph: (37-95), jevrejski historiCar i rabin, vladar pokrajine El-Dzelil. 67. g. su ga zarobili Rimljani, ali je u Rimu uzivao prava slobodnog gradanina te
se posvetio pisanju, a najpoznatije knjige su mu: "Rat jevreja", "Stara jev-rejska istorija" i "Poslanica protiv Ebijunita"
--------------------------------------------------------------------------
brojeve. Ove medusobne iskljucivosti nam jasno potvrduju da se je ovdje, zaista, desilo iskrivljivanje - dodavanjem ill izbacivanjem necega.
Henry i Scott u svome komentaru smatraju nevjerovatnim da stanovnici jednog malog sela toliko zgrijese i budu kaznjeni tako surovom kaznom, pa su posumnjali u istinitost vijesti.
Razmotre li se izjave ovih komentatora Biblije vidjet ce se kako su ovaj dogadaj smatrali nemogucim, a vijesti o njemu su porekli te priznali grjesku i namjerno iskrivljivanje povecavanjem broja ili njegovim smanjivanjem.
5. Grjeska u proracunu visine trijema kojega je sagradio Sulejman ajs.:
U Drugoj knjizi Ljetopisa (3:4) stoji:
"Trijem kojije bio pred Domom, imao je, po sirini ovoga potonjega, u duzinu dvadeset lakata, a visokje bio sto i dvadeset lakata."
A u Prvoj knjizi o Kraljevima (6:2) stoji da je visina kuce koju je gradio Sulejman a.s. trideset lakata, pa kako onda visina trijema moze biti stotinu i dvadeset lakata?! Adam Clark je priznao da se u Drugoj knjizi Ljetopisa (3:4) radi o gresci, pa su prijevodioci na sirski i arapski jezik izbacili rije£ stotinu i rekli: "njegova visina je dvadeset laktova". Ispravka u arapskoj verziji je napravljena 1844. godine, pa navedeni pasus sada glasi: "Prednji trijem odgovarase sirini doma i imase dvadeset lakata duzine i dvadeset lakata visine."
6. Netacnost u broju Abijeve i Jeroboamove vojske:
U Drugoj knjizi Ljetopisa (13:3 i 17):
"(3) Abija je izasao u boj s hrabrim ratnicima, sa cetiri stotine tisuca izabranih junaka; Jeroboam je svrstao u bojni red protiv njega osam stotina tisuca Ijudi, sve biranih junaka. (17) Abija je s narodom ucinio velik pokolj medu njima, te je od Izraela palopobijenihpet stotina tisuca izabranih Ijudi."
Njihovi komentatori su priznali grjesku u broju u ova dva brojeve. Ove medusobne iskljucivosti nam jasno potvrduju da se je ovdje, zaista, desilo iskrivljivanje - dodavanjem ill izbacivanjem necega.
Henry i Scott u svome komentaru smatraju nevjerovatnim da stanovnici jednog malog sela toliko zgrijese i budu kaznjeni tako surovom kaznom, pa su posumnjali u istinitost vijesti.
Razmotre li se izjave ovih komentatora Biblije vidjet ce se kako su ovaj dogadaj smatrali nemogucim, a vijesti o njemu su porekli te priznali grjesku i namjerno iskrivljivanje povecavanjem broja ili njegovim smanjivanjem.
5. Grjeska u proracunu visine trijema kojega je sagradio Sulejman ajs.:
U Drugoj knjizi Ljetopisa (3:4) stoji:
"Trijem kojije bio pred Domom, imao je, po sirini ovoga potonjega, u duzinu dvadeset lakata, a visokje bio sto i dvadeset lakata."
A u Prvoj knjizi o Kraljevima (6:2) stoji da je visina kuce koju je gradio Sulejman a.s. trideset lakata, pa kako onda visina trijema moze biti stotinu i dvadeset lakata?! Adam Clark je priznao da se u Drugoj knjizi Ljetopisa (3:4) radi o gresci, pa su prijevodioci na sirski i arapski jezik izbacili rije£ stotinu i rekli: "njegova visina je dvadeset laktova". Ispravka u arapskoj verziji je napravljena 1844. godine, pa navedeni pasus sada glasi: "Prednji trijem odgovarase sirini doma i imase dvadeset lakata duzine i dvadeset lakata visine."
6. Netacnost u broju Abijeve i Jeroboamove vojske:
U Drugoj knjizi Ljetopisa (13:3 i 17):
"(3) Abija je izasao u boj s hrabrim ratnicima, sa cetiri stotine tisuca izabranih junaka; Jeroboam je svrstao u bojni red protiv njega osam stotina tisuca Ijudi, sve biranih junaka. (17) Abija je s narodom ucinio velik pokolj medu njima, te je od Izraela palopobijenihpet stotina tisuca izabranih Ijudi."
Njihovi komentatori su priznali grjesku u broju u ova dva navoda, jer spomenuti broj je nesrazmjeran broju ovih vladara. Oni nisu u to vrijeme ni izbliza dostigli taj broj. Zato je ovaj broj, u vecini izdanja na latinskom jeziku prepravljen, te na prvom mjestu sada stoji: "cetrdeset hiljada"; na drugom: "osamdeset hiljada"; a na trecem: "pedeset hiljada". Komentatori su se ovom izmjenom zadovoljili, a sa njom su se slozili Horn i Adam Clark, koji su cesto ukazivali na grjeske i iskrivljivanja u historijskim knjigama.
7. Grjeska u odredivanju jela s drveta i starosne dobi Adema a-s.1:
U knjizi Postanak (2:17):
"... ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusis, zacijelo ces umrijeti".
Ovo je netacno, jer je Adem a.s. jeo sa tog drveta i nije toga dana urnro, nego je, naprotiv, zivio nakon toga vise od devet stotina godina.
U knjizi Postanak (6:3):
"Onda Jahve rece: Nece moj duh u covjeku ostati dovjeka; covjek je tjelesan, pa neka mu vijek bude stotinu i dvadeset godina".
I ovo je netacno, jer su zivoti u prastara vremena bili veoma dugi. Prema onome sto stoji u knjizi Postanak (5:1-31) Adem a.s. je zivio 930 godina, Set2 912 g., Enos 905 g., Kenan 910 g., Mahalalel 895 g., Jerd 962 g., Enoh3 365 g., Metusalah 969 g., Lamek 777 g.; a prema navodima iz knjige Postanak (9:29) Nuh a.s. je zivio 950 godina.
Tako se iz navedenoga jasno uoc"ava da je ograniCavanje zivotnog vijeka Ademovih a.s. sinova na stotinu i dvadeset godina grjeska.
8. Netacno zbrajanje generacija u Isaovoj a.s. lozi:
U Evandelju po Mateju (1:1-17) se navodi Isaova a.s. loza gdje se izmedu ostaloga kaze:
1) Kr§.: Adam.
2) Isl. Sit a.s.
3)Isl.Idris a.s

posto si ti nazvao Bibliju glupu i njene pisce, e pa glupane glupi i Muhamed glupi kao pisac Kurana je napravio greske...ni ja ne vjerujem u glupavi Kuran jer nije od Boga...eto sta ces sad...

ako ti kazem nemam kipove ni slike ni bogorodicu, onda stavi prst na celo pa malo razmisli o cemu ti se prica..

_________________
"Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich"
--> Diamonds <--

ovo je apokrifna knjiga, tj. nije kanonska.to ti je prvi odgovor

Ako se kći kojeg svećenika oskvrne podavši se javnom bludništvu, ona oca svoga skvrne, pa se mora na vatri spaliti."
Levitski zakoni 21:9

ne vidim u cemu je problem sa ovim stihom, sa obzirom na starozavjetni kotekst zakona, koji je imao za cilj da sacuva moralnu cistocu, naroda.

naredi juda...

15) "Popiši Levijevce po njihovim porodicama i rodovima; popiši sve muškarce od jednoga mjeseca i više."

iskreno ne znam jel uzimao u obzir, recimo da nije, sta onda?

7.---Evo još par izreka nekih kršćanskih svetaca-ženomrzaca:
Sveti Ivan Damaskijac: "Žena je kćer laži, stražar pakla, neprijatelj mira; kroz nju je Adam izgubio raj".
Sveti Ciprijan: "Žena je instrument koji đavao koristi da bi se dokopao naših duša".
Sveti Ante: "Žena je vrelo ruke đavolove, njen glas je šištanje zmijurine".
Sveti Grgur Veliki: "Žena ima otrov zmije otrovnice, pakost aždaje".
Sveti Augustin Hippo (354 do 430 n.e.). "U čemu je razlika ako se radi o supruzi ili majci ? I dalje se radi o Evi zavodnici od koje se moramo čuvati u svakoj ženi......Ne vidim u čemu bi žena bila od koristi za muškarca, ako se izuzme njena funkcija rađanja djece."
Sveti Alban (4. st.) "Naći poštenu ženu je kao naći jednu jegulju u vreći od 500 zmija otrovnica. A ako rukom tražite po vreći i nađete jegulju, znajte da je držite za mokar i sklizak rep."
Drugi:
Martin Luther (1483 do 1546): "Ako se one umore [žene] ili čak umru, nije važno. Neka umru kod porađanja, zato su i ovdje.

8. --- Rabinski izvanbiblijski izvori naširoko opisuju mukotrpni način kako je Adam tražio pravu partnericu - on se pario sa svakom ženkom koju je Bog pred njega doveo, pa je prigovarao Bogu, "Svaki stvor ima svog para!" Tek tada, Bog, metodom pokušaja i promašaja, stvara prikladnu partnericu, drugu Evu. Adamova prva žena Lilit ga napušta, jer je odbila ležati ispod Adama tijekom seksa, a prvu Evu Adam odbacuje s gnušanjem, jer je vidio kako ju je Bog stvarao, organ po organ. To je smisao Adamovog uspavljivanja kod izrade druge Eve. (Vidi Graves i Patai: "Židovski mitovi".)

nema veze sa Biblijom, ne znam zasto navodis.

Tvoj nacin izrazavanja pokazuje da nemas drugu mogucnost komunikacije osim te i zato te ja ne krivim zbog toga i nema veze.Kada neko ostane bez argumenata pribjegava toj metodi.A za sve to ostalo sto si rekao mogu odgovoriti ponovo meni dragim ajetom "dokaz svoj dajte,ako istinu govorite".

Svako dobro ti zelim!

Tek si poceo citati ocigledno forum,idi malo dalje na sledece stranice pa ces naci pravu sustinu teme.To sam naveo cisto radi reda da shvatite cemu pozivaju krscanski velikani

Pa to znati da se zene uopce ne bendaju,cak se ne ubrajaju u stanovnistvo,one su obicna necist i ruglo po Bibliji.Ali necemo o tome,ja bi volio da mi odgovoris na greske i kontradikcije koje sam prezentirao u nastavku

koristim tvoj nacin, znaci kopiram tebe...jel ti smeta..

ne trebaju tebi dokazi..

_________________
"Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich"
--> Diamonds <--

Problem je sto se zena spaljiva na vatri,a onaj skim je pocinila blud ostaje nekaznjen,na takav nacin se ne cuva moral

2.Naredba ubijanja male djece i kazni kao sto su kamenovanje,spaljivanje i tome slicno

(dokaz vama da i vasa Biblija naredjuje kamenovanje,to je bio vid kazne kod svih poslanika,dzaba neprijatelji islama pokusvaju islam osporiti zbog toga,stvar je u tome sto muslimani slijede ono sto im Kuran naredjuje,ali krscan ne,od kazni pa do ibadeta kao sto su namaz,abdest i tome slicno,iako je jasno da Biblija naredjuje takvo nesto,no vi i dalje se molite sastavljenih ruku na koljenima kao budisti)

Interesantna konstatacija, i logicno.
Prvo, tacno je da stari zavjet je pun ovakvih kazni i naredbi od Boga, o tome bi se moglo govoriti dugo.O grijehu, kazni za grijehe, zakonu i kazni zakona...u starom zavjetu je to imalo svoj cilj i ulogu.Mnogima to danas izgleda monstruozno, al to je kazem druga tema.

Drugo, to sto muslimani slijede kuran u tome, na volju im.Hriscani nisu sa druge strane pozvani na takvo nesto, u imanet su nam ostavljena druga oruzja ratovanja protiv grijeha.Molitva, vjera, ljubav, pravednost i jos druga.Zato mozes li navesti neki novozavjetni primjer?

na takav nacin se zakon cuvao u to vrijeme,toj kulturi...medjutim vi muslimani ste i dalje u tom vremenu...pogledaj malo kako se danas u islamu cuva zakon...





http://www.dailymail.co.uk/news/article-1319804/Afghan-girl-Bibi-Aisha-nose-ears-hacked-Taliban-rule-gets-new-face.html

_________________
"Men have two emotions: Hungry and Horny. If you see him without an erection, make him a sandwich"
--> Diamonds <--

biblija zene nigdje ne naziva ruglom, ja ja hocu da to ustanovim.Pisi po malo pa cu mozda ici do nastavka.Te kontradikcije koje si naveo, nisu proizvod tvog mukotrpnog trazenja i proucavanja, zato ih olako i iznosis.Zato i je ni bilo ko na ovom forumu nece ici sa tobom do kraja debate.pozdrav

znas li kako su zavrsili Elijevii sinovi?

A zna li neko da se "da li" piše odvojeno???

_________________

Treci dio
Dokazi da je tekst iskrivljen mijenjanjem,
dodavanjem ill oduzimanjem
1. Iskrivljivanja po pitanju duzine zivota velikana prije potopa:
U knjizi Postanje (5:1-32) odreduje se vremenski period koji je protekao od stvaranja Adema a.s. do Nuhovog a.s. potopa, kao i starost velikana koji su zivjeli izmedu njih dvojice. Pa da vidimo koliko je trajao taj period? Prema samirijskom Tevratu od stvaranja Adema a.s. do potopa je 1307 godina; prema hebrejskoj 1656 godina, a prema grdkoj 2262 godine. Razlika izmedu tri izdanja iste knjige je ogromna. Tri izdanja iste knjige, a ne slazu se. Oni se slazu jedino u tome da je Adem a.s. umro u 930. godini zivota, Postanak (5:5), kao i u tome da je Nuh a.s. imao 600 godina u vrijeme potopa, Postanak (7:6). Ako sada od vremena potopa 1307 g. oduzmemo onoliko godina koliko je Adem a.s. zivio tj. 930 g. to iznosi 377 g. Prema tome Adem a.s. je umro 377 godina prije potopa.
Sad od 600 g. koliko in je imao Nuh a.s. kada je nastupio potop oduzmimo 377 g. (prije potopa, tj. do vremena kada je umro Adem a.s.), i vidjet cemo da je Nuh a.s. prema ovoj racunici iz sarnirijskog Tevrata zivio u vrijeme Adema a.s. 223 godine. Ovo misljenje je u cijelosti neosnovano i poricu ga svi historicari, a opredno je i hebrejskom i grckom Tevratu, jer, ako saberemo broj godina koliko ih je imao Adem a.s. kada je umro 930 sa 600 godina koliko ih je imao Nuh a.s. u vrijeme potopa, dolazimo do broja 1530 g.
Prema radunanju hebrejskog Tevrata 1656-1530 = 126; tj. Nuh a.s. je roden 126 godina nakon smrti Adema a.s.
A prema onome sto se navodi u grckom Tevratu 2262-1530=732, tj. Nuh a.s. je roden 732 godine nakon smrti Adema a.s.Zbog velikog razilazenja izmedu ove tri knjige, poznati jevrejski historicar Joseph, koga postuju i svi krscani, ne oslanja se na tri pomenute knjige i daje prednost misljenju da je od srvaranja Adema a.s. do potopa proteklo 2256 godina.


2. Iskrivljivanje knjiga u pitanjima zivotne dobi velikana poslije potopa:
U Postanku (11:10-26) su donoseni podaci o vremenskom periodu izmedu Nuhova a.s. potopa i rodenja Ibrahima a.s., kao i koliko je koji velikan u tome vremenu zivio. Tako je duzina perida izmedu potopa i rodenja Ibrahimova a.s. prema hebrejskom Tevratu 292 godine, samirijskom 942 godine, a prema grckom 1072 godine. Uocava se ogromno neslaganje izmedu ove tri knjige. Jedino se slazu u tome da je Nuh a.s. zivio poslije potopa 350 godina, Postanak (9:28).
I ako od 350 godina koliko je Nuh a.s. zivio poslije potopa oduzmemo 292 godine tj. broj godina od potopa do Ibrahimovog a.s. rodenja, vidjet cemo daje Ibrahim a.s. prema hebrejskom Tevratu, u vrijeme Nuha a.s., zivio 58 godina. Naravno, ovo je neistina i sa ovim se ne slaze niko od historicara a to osporavaju i samirijski i grcki Tevrat. Samirijski Tevrat nam donosi sljedeci racun: 942-350=592, tj. Ibrahim a.s. se rodio 592 godine poslije Nuhove a.s. smrti.
Dok grcki Tevrat ima treci racun: 1072-350=722, tj. Ibrahim a.s. se rodio 722 godine poslije Nuhove a.s. smrti.
Zbog ovako velikih razilazenja izmedu tri verzije jedne te iste knjige jevrejski historicar Joseph, koga cijene i mnogi krscani, se ne oslanja na pomenute knjige i pribjegava misljenju da su od Nuhova a.s. potopa do Ibrahimovog a.s. rodenja protekle 993 godine.
Henry i Scott, u svome komentaru Biblije, navode izjavu Ekstajna1: "Jevreji su 130. godine izvitoperili hebrejsku verziju Knjige izmijenivsi mjesta koja govore o tome koliko su zivjeli-----
1 (354-430) Veliki ucenjak, filozof i orator, roder. u Alziru. Krscanstvo je prigrlio u 34. godini zivota, nakon cega je slovio kao njegov najveci pobornik. Nastojao je povezati Platonovu filozofiju s krscanskom vjerom. Najpoznatija djela su mu: "Boziji grad", "Priznanja" i "Trojstvo". Ostavio je znacajan trag u odgojnom i obrazovnom procesu u krscanskom svijetu.
---velikani prije i poslije potopa, kako bi prijevod Knjige na grcki jezik osvanuo nevjerodostojan. Uradili su to za inat krscanima koji su tada vise cijenili grcku verziju Knjige nego jevrejsku.
Horn u svome komentaru navodi da je Hales jakim dokazima utvrdio izopacivanje hebrejske verzije Knjige, a Kennicott je utvrdio da su Jevreji svoju Knjigu iskrivljivali namjerno


Dakle, priznavanje namjernih korekcija u historijskim knjigama, dodavanjem ili oduzimanjem od njihovih sadrzaja, je jedino objasnjenje i izlaz kome su pribjegli komentatori i istrazivaci Svete knjige. A na to ih je navelo slijepo slijedenje vlastite sekte i licni prohtjevi.


3. Preinaka imena brda odabranog za podizanje kamena:
U hebrejskom primjerku knjige Ponovljeni zakon (27:4) pise:
"Kada, dakle, prijedes preko Jordana, onda to kamenje, kako ti danas zapovijedam, podigni na brdu Ebalu, i okreci ga krecom."
Ova misao je u samirijskoj veziji Tevrata formulisana ovako:
"Kada budete presli preko Jordana, podignucete na brdu Gerizimi te kamenove, koje vam ja danas savjetujem da podignete, i omalterisite ih matterom".
Iz knjige Ponovljeni zakon (27:12-13 i 11:29) se razumije da se brda Gerirzim i Ebel nalaze jedno nasuprot drugoga u Napolisu u Palestini. Taj tekst u Ponovljenom zakonu (11:29) glasi:
"Kad te Jahve, Bog tvoj, uvede u zemlju u koju ides da je zaposjednes, tada nad gorom Gerizimom izreci blagoslov, a prokletstvo nad gorom Ebalom".
Izmedu jevreja hebrejskog i jevreja samirijskog porijekla, u prastara vremena pa i danas, se vode zucne polemike i postoje poznate razmirice po pitanju imena blagoslovljenog brda na kome je Musa a.s. podigao kamen. Svaka strana optuzuje onu drugu za iskrivljivanje Tevrata promjenom imena brda. Protestantski se istrazivaci i komentatori u tome i danas spore. Jedni tvrde da je tacna samirijska, a drugi hebrejska verzija. Prema Adamu Clarku i Keniju bliza je istini samirijska verzija, zato sto su jevreji hebrejskog porijekla ovaj tekst namjerno izmijenili i to iz neprijateljstva prema jevrejima samirijskog porijekla koji brdo Garizim smatraju cistim i svetim, jer jc bogato izvorima, rastinjem i parkovima, te mu u potpunosti odgovara izraz "blagoslovljeno". A sto se tic"e brda Ebal, ono jc kamenito, na njemu nema rastinja, i sasvim mu odgovara naziv "prokleto". Istaknuti poznavaoci krscanstva i na ovom mjestu priznaju iskrivljivanje hebrejske verzije Tevrata.


4. Korekcija u imenu kraljevine:
U hebrejskom primjerku Druge knjige Ljetopisa (28:19) se kaze:
"Jahve je poceo ponizavati Judejce zbog Ahaza kralja Izraelovog..."
Rijec "Izraelovog" je, u to nema sumnje pogresna. Ahaz je kralj Jude - Juzne Kraljevine cija je prijestolnica Izrael, a ne kralj Sjeverne Kraljevine cija je prijestolnica Napolis. Ispravno je staviti rijec Juda na mjesto rijeci Izrael. Tako stoji i u grckoj i latinskoj verziji Knjige: "Jer Jahve ponizi Judu zbog Ahaza kralja Jude..." Hebrejska knjiga je, dakle, na ovomc mjestu prepravljena.


5. Smetenost i kolebanje izmedu negacije i potvrde:
U hebrejskim Psalmima (105:28) stoji:
"/ ne protivise se rijeci Njegovoj".
A ova recenica u grckim Psalmima glasi ovako:
" / oni se usprotivise rijeci Njegovoj".
I tako u hebrejskim Psalmima imamo demantovanje protivljenja a u grckim njegovu potvrdu, tako da se, posigurno u jednoj od njih nalazi greska, sto su i njihovi ucenjaci priznali. Pokusavali su razluciti istinu od lazi, medutim, greeku nisu uspjeli definisati. Henry i Scott navode u svome komentaru da su istrazivanja o tom proturijecju potrajala veoma dugo i da se greska desila dodavanjem ili ispustanjem jednog slova.