a evo i ostalih mehanizama:
POTISKIVANJE
To je prvi i najvažniji obrambeni mehanizam. Naš sistem formira cenzora koji odlučuje o propuštanju ili sprečavanju zabranjenih želja. Cenzor je proizvod svakog pojedinca. Što je sistem moralnih normi krući, to je potiskivanje češće. Potiskivanje je češće u djetinjstvu, što se vidi po tome da se mali broj djece sjeća intenzivnih nelagodnosti. Naime, doživljaji bivaju «progutani» od strane podsvjesnog dijela ličnosti i izbrisani iz svijesti. Kada cenzor ne može dobro potiskivati, neugodni doživljaji čine osobu uznemirenom, nesigurnom, osjetljivom, ukratko – neurotičnom. Potisnuti impulsi , u nemogućnosti da se pojave u svijesti na otvoreni način, zadovoljavaju se kroz snove, šale, pogreške u govoru te na druge načine, jer uvijek teže da izbiju na površinu.
Primjeri:
• osoba koja se plaši seksualnog impulsa može postati seksualno impotentna
• osoba ne može da vidi nešto što je očigledno zato što je to opažanje potisnuto
• potiskivanje neprijateljskih osjećanja može razviti artritis
RACIONALIZACIJA ili "Sladak limun-kiselo grožđe"
To je pokušaj čovjekovog Ega da učini neku situaciju manje nepovoljnom ili opasnom. Racionalizacija je ustvari spremnost čovjeka da povjeruje u sopstvene laži. Frojd je tvrdio da su svi odbrambeni mehanizmi laži ali da su zapravo neophodne jer čovjekov (a pogotovo dječiji) Ego je preslab da se suoči sa životnim činjenicama.
Posto su potisnuti pravi razlozi svog ponašanja, traže se neki drugi koji bi nam bili prihvatljiviji. Kada beznačajne uspjehe prikazujemo kao velike (sladak limun), ili obrnuto, kada o nedostižnom cilju pričamo sa omalovažavanjem (kiselo grožđe)
Primjeri: «kiselo grožđe»
• mladić kojem je djevojka odbila prijedlog za sastanak zaključuje da je to još bolje jer ona ionako nije za njega dovoljno lijepa.
• ljudi koji ne uspiju upisati željeni studij, pa tada omalovažavaju profesiju koju su prvobitno željeli («Svi su glumci cirkusanti.», «Medicina je za štrebere.»)
«slatki limun»
• djevojka koja zbog roditeljske zabrane ne može ići na sastanak sa dečkom zaključuje da je ipak mnogo pametnije to vrijeme potrošiti na učenje
• pojedinac hvali upravo ono što je bio prisiljen izabrati, pa npr. tvrdi da je studij koji je upisao za njega «baš ono pravo»
IDENTIFIKACIJA - zamenjivanje svoje ličnosti drugom, pogodnijom u datoj situaciji ili frojdovski rečeno zamenjivanje sopstvenog Ega prihvatljivijim. Zamenjivanje se vrši u svrhu oslobađanja od emocionalne neprilagodjenosti, napetosti ili straha.
Primjeri:
• očev uspjeh u nečemu dječak doživljava kao svoj
• tragediju koja je pogodila prijatelja možemo doživjeti kao vlastitu
• poistovjećivanje i imitiranje adolescenata nekih pop zvijezda.
REAKTIVNA FORMACIJA (formirana reakcija)
To je obrambeni mehanizam koji se sastoji u tome da zauzmemo stav potpuno suprotan od naših želja. Ovaj je mehanizam izričito važan kod djece. Kako bi izbjegli prijekore okoline, pogotovo od osoba do kojih im je stalo, djeca postepeno odustaju od prvotnih potreba da se zamažu, potrgaju, unište svoje igračke i pomoću spomenutog mehanizma postaju čista, uredna. Kada usjedjelica prezirno komentariše slobodno ponašanje mladih, u stilu «Ja se nikad tako ne bih ponašala», to najčešće znači «Takva bih upravo željela biti». Ovo je onaj famozni obrambeni mehanizam koji se «koristii» protiv homofoba govoreći da izričito protivljenje nečemu obično znači skrivenu simpatiju tom ponašanju. Nažalost, kada se reaktivna formacija koristi, a kada ne, je nemoguće znati ako se dotična osoba ne poznaje dobro, pa se ne može koristiti kao argument. Inače, svi bi neonacisti bili latentni homoseksualci.
Primjeri:
• pojedinac prilikom susreta pokazuje istaknutu ljubaznost da bi sakrio antipatiju ili neugodna osjećanja
• fanatični borac protiv poroka možda je postao zato što ga njegovi impulsi gone upravo ka onim «grešnim» aktivnostima koje on optužuje
• pretjerano pokazivanje zabrinutosti za dijete može maskirati majčino potisnuto neprijateljstvo prema njemu
REGRESIJA - povratak u neke primitivne i detinjaste faze zivota prilikom susreta sa opasnošću. Frojd tvrdi da se vraćamo do onoga trenutka kada smo se zadnji put u životu osjećali potpuno sigurno.
Primjeri:
• dijete preplašeno prvim danom škole može se prepustiti infantilnom ponašanju kao plakanje, sisanje palca, vješanje o učiteljicinu suknju ili sakrivanje u ćošku
• mlada udana žena koja ima teškoća sa svojim mužem može se vratiti u sigurnost roditeljskog doma
• čovjek koji je izgubio posao može tražiti utjehu u piću
SUBLIMACIJA - Frojd je tvrdio da je sublimacija jedina društveno pozitivna i korisna odbrana. Prema Frojdu sublimacija je zapravo pretvaranje nepotrebnih impulsa kao sto su seks, bijes ili bilo koji drugi koji je u tom trenutku označen kao takav, u drustveno prihvatljive, produktivne radnje.
On je smatrao da sve pozitivne ljudske radnje su sublimacije, prvenstveno životnih (seksualnih), a kasnije sa razvićem teorije o instinktima smrti i sublimacija agresivnosti, destruktivnosti i sličnih nagona. Sublimacija predstavlja samu srž psihoanalitičke teorije. Za sociologiju je nainteresantnija sublimacija jer ona prema Freudu dokazuje da je društvo i sva društvena dostignuća samo sublimacija seksualnih i nagona smrti. To dovodi do pitanja da li je seks pokretač svega? Za Freuda jeste, jer on cijelo društvo posmatra kroz prizmu potiskivanja i preusmjeravanja seksualnih i agresivnih nagona koji su osnovna pokretačka snaga svakog čovjeka i društva analogno tome.
Primjeri:
• mladić može svoje seksualne nagone kanalizirati u takve aktivnosti kao što su sport, takmičenja, avanture
• pojedinac s jakim nesvjesnim nagonom neprijateljstva i agresivnosti može postati vrlo cijenjen mesar tako da cijeli život može rezati meso, nesvjesno režući ljude koje mrzi, a može postati i vođa koji teroriše potčinjene «vodeći» ih nekom «cilju»
NEGIRANJE - predstavlja blokiranje spoljašnjih dogadjaja ili njihovo odstranjivanje iz svijesti. Ovo je jedan od najprimitivnijih i najopasnijih mehanizama, jer retko kad uspeva "isključivanje iz stvarnosti", a da pri tome ne iskusimo štetne posledice koje proizilaze iz istog. Ovaj oblik odbrane je cesto u interakciji sa drugim, sofisticiranijim odbrambenim mehanizmima.
Primjer:
• roditelji čije je dijete oboljelo od neke neizlječive bolesti. Roditelji tada smatraju da se radi o pogrešnoj dijagnozi ili netačnim informacijama da za tu bolest ne postoji lijek, pa i sebe i druge uvjeravaju da će njihovo dijete ozdraviti
• neki ljudi ne prihvaćaju kritiku ili previđaju sve znakove koji upućuju da drugi ljudi nisu zadovoljni njihovim ponašanjem
• "ja nisam alkoholičar"
Izolacija - je odstranjivanje bilo kakvih emocija koje nas vežu za događaj koji u nama izaziva strah ili negativne reakcije.
• Neko može pričati o ozbiljnom zlostavljanju dok je bio dijete, ali tretirati to kao sitnicu. Mi mislimo na osjećaj, no zapravo ništa ne osjećamo.
• "Mislim da sam ljut na nju. Valjda."
• sputavanje prirodnih reakcija čovjeka na krv, smrt, rane, npr. kod medicinskih radnika
IDENTIFIKACIJA SA AGRESOROM - modificirani oblik identifikacije prilikom kojeg žrtva postaje slična napadaču.
ASKETICIZAM - odricanje različith potreba, u rasponu od odricanja hrane, do odricanja svih potreba i posvećivanja monaškom načinu života. Za primjer totalnog asketicizma možemo uzeti budiste, dok za primjer djelomičnog Frojd uzima uzdržavanje od jela koje se javlja kod žena (posebno u periodu puberteta) kao prikrivanje njihovog seksualnog razvoja. Društvo vrlo vješto primjenjuje asketicizam kao način da obuzda neku negativnu pojavu ili radnju.
ZAMJENA SUBJEKTA - je prenošenje negativnog impulsa na neki drugi (često simboličan)
PREDAVANJE ALTRUIZMU - osobe koje svoj život posvećuju riješavanju tuđih problema, a da pri tome nisu riješili svoje spadaju u klasičan primjer za predaju altruizmu.
PONIŠTAVANJE
Poništavanje je obrambeni mehanizam kada osoba simbolično pokušava poništiti neku akciju koju je napravila u prošlosti.
Primjer:
• Neko može stalno prati ruke jer želi sprati krivicu sa svojih ruku što osjeća srdžbu prema osobi o kojoj ovisi.
SUPSTITUCIJA
To zamjena ciljeva i to na taj način da novo izabrani cilj bar djelimično zadovoljava onemogućenu potrebu.
Primjer:
• žena koja ne može imati djece bira zvanje tete u vrtiću kako bi na taj način zadovoljila svoju želju za djecom.
|
) Povlacenje projekcije u sebe je sastavni dio individuacije. Nazalost, kod mnogih ljudi toliko psihicke energije ostane zarobljeno u projekciji i ostalim mehanizmima ego odbrane da jednostavno ne ostane nista za transformaciju.
