U osnovnim školama u RS, kojih ima 187 centralnih i 525 područnih, radi samo šest logopeda, dok u srednjim školama nema nijednog.

Kako kažu iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, preciznog broja učenika sa smetnjama u govoru nema jer je promjenjiv, ali prema grubim procjenama oko 600 djece ima taj problem.

Logoped Jelena Šipka, inspektor prosvjetni savjetnik za specijalnu nastavu i inkluziju u RS, objašnjava da smetnje u govorno-jezičkoj funkciji mogu biti velika prepreka za postizanje uspjeha učenika u školi. Isto tako ove smetnje mogu ostaviti velike posljedice na intelektualni, socijalni i emocionalni razvoj svakog djeteta.

''Logopedski tretman djece sa poremećajima glasa, govora i jezika u osnovnim školama ima cilj da pruži korektivno-terapeutsku pomoć kako bi učenici tokom vaspitno-obrazovnog procesa postizali bolji uspjeh, sticali sigurnost i razvijali i normalizovali svoje govorno-jezičke sposobnosti'', pojašnjava Šipka.

Ističe da logopedski tretman mora da počene što ranije.

"Svakako da je predškolski period optimalno vrijeme odlaska logopedu. Međutim, nerijetko logopedski tretman počinje tek u osnovnoj školi", navodi Šipka.

U osnovnim školama u Banjaluci radi samo jedan logoped, a to je Dijana Pešić, koja je zaposlena u Osnovnoj školi "Georgi Stojkov Rakovski".

Ona kaže da poremećaji čitanja i pisanja, disleksije i disgrafije, predstavljaju veliki problem, kako za učenike, tako i za nastavnike, jer su čitanje i pisanje bazične sposobnosti za adekvatno školovanje.

''Nastavnici nisu kvalifikovani da ove poremećaje prepoznaju kao takve, a i kad ih prepoznaju, teško dolazi do postavljanja prave dijagnoze jer dijagnostika disleksije i disgrafije zahtijeva multidisciplinarni pristup'', ističe Pešićeva.

Julia Lazić, pedagog, naglašava da u današnjem vaspitno-obrazovnom sistemu pod pedagoško-psihološkom službom uglavnom podrazumijevamo samo pedagoga, mada su i psiholozi sve prisutniji u školama, ali, kako navodi, školama su potrebni i logopedi.

Kada će doći do povećanja broja logopeda u obrazovnim ustanovama još je neizvjesno.

Branka Rogač, portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS, kazala je da

škola koja ima 24 odjeljenja može sistematizovati radno mjesto psiholog ili defektolog/logoped, socijalni radnik, a što zavisi od potreba jedne škole.

(Nezavisne)

Banjaluka je prvi grad u Republici Srpskoj koji je dobio "senzornu sobu" u kojoj se pomoću uređaja sa različitim zvučnim i svjetlosnim efektima pomaže djece sa posebnim potrebama ali pomaže pravilnom razvoju njihovog doživljaja spoljašnjeg sveta, kontroliše agresiju i uvodi ih u relaksaciju, rekla je za "Glas Srpske" Biljana Zebić, direktor banjalučkog Centra za obrazovanje, vaspitanje i rehabilitaciju slušanja i govora u kojem je i smještena senzorna soba.

- Ova "specijalna" soba prvenstveno je namjenjena za rad sa slušno oštećenom djecom, autističnim, hiperaktivnim i hipotoničnim mališanima kao i onim sa kombinovanim i pihičkim smetnjama. Kombinovanjem različitih zvukova i svjtlosti pomažemo mališanima da doću u stanje opuštenosti - istakla je Zebićeva.

Prema njenim riječima, senzorna soba u čije je opremanje uloženo oko 35.000 maraka je specijalno izolovana prostorija u kojoj se koriste stimulativne aktivnosti i iskustva a sve u cilju povećanja pozitivnih ponašanja kod djeteta.

- Naš centar je opremljen senzornom sobom i sobom za senzitivnu integraciju koja se koristi ne samo za relaksaciju već i u edukativne i rehabilitacione svrhe - kazala je Zebićeva.

Naglasila je da ove usluge mogu koristiti i zdrave osobe.

- Senzornu sobu mogu koristiti i zdrave osobe koje su u stanju povećane fizičke ativnosti, stresa i psihomotorne uznemirenosti i tada se njome postiže opuštajući i smirujući efekat. Tretman za odrasle traje u prosjeku pola sata dok je za djecu potrebno oko 15 do 20 minuta - pojasnila je Zebićeva.

Još je kazala da se tokom boravka u senzornoj sobi sve reakcije bilježe i zapisuju kako bi se pratio ukupan napredak u tretmanu.

- Iako je namjenjen i odraslim u relakasacione i opuštajuće svrhe, fokus će biti prvenstveno na radu sa djecom koja imaju neke od pomenutih zdravstvenih teškoća. Tretmani će za njih biti besplatni a da bi se krenulo sa radom u senzornoj sobi potrebno je donijeti uputnicu od pedijatra - dodala je Zebićeba.

Ona je naglasila da se planira i snimanje mališana za vrijeme boravka u senzornoj sobi kako roditelji pratili njihov napredak.

Sa djecom rade defektolozi koji su dodatno obučeni za rad u senzornoj sobi. Ova prostorija je opremljena tako da se uvijek može nadopunjavati sa novim uređajima - pojasnila je Zebićeva. Dodala je da će senzorna soba sutra biti puštena u funkciju.


Senzorna soba kao popularan defektološki "metod" godinama je prisutan kako u svijetu tako u zemljama regiona.

- Otvarem sobe ovog tipa imamo mogućnost da našoj djeci pružimo kompletan defektološki tretman - kazala je Zebićeva.



(BLLIVE)