banjalukaforum.com

Kofein je kemijski sastojak – alkaloid – koji se prirodno nalazi u listovima, sjemenkama i plodovima preko 60-ak biljnih vrsta koje uspijevaju širom svijeta. Proizvodi koji sadrže kofein – čaj, kava i neki sokovi, konzumiraju se već dugi niz godina, a posljednjih nekoliko godina na tržištu su prisutni i napici s povećanom količinom kofeina koji spadaju u skupinu energetskih napitaka.

Jedno od najpoznatijih svojstava kofeina je njegova sposobnost da djeluje kao stimulans te tako privremeno odgađa umor i pospanost. Također je poznato da kofein djeluje i kao blagi diuretik. No, iako studije koje su proučavale sigurnost unosa kofeina nisu uspjele dovesti u vezu umjeren unos kofeina s nekim određenim zdravstvenim tegobama, još uvijek postoji zabrinutost vezana uz konzumaciju proizvoda koji sadrže kofein.

S ciljem razjašnjenja nekih kontroverzi, izdvojene su najčešće tvrdnje – moglo bi se reći i zablude – kojima se izražava gore navedena zabrinutost.

1. Kofein izaziva ovisnost
Neke osobe često naglašavaju svoju ovisnost o kofeinu, međutim sudeći po mišljenjima većine mjerodavnih ustanova, kofein ne može izazvati ovisnost. Kod određenih se osoba, ukoliko naglo prestanu unositi kofein, mogu javiti glavobolje, umor i drhtanje ruku. Međutim, ovi simptomi najčešće traju dan-dva i povuku se, a mogu se izbjeći ukoliko se unos kofeina, odnosno proizvoda koji ga sadrže postupno smanjuje.

2. Kofein povećava rizik za razvoj bolesti srca
Brojne studije pokazale su da unos kofeina ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ne povećava razinu kolesterola u krvi niti uzrokuje nepravilan srčani ritam. Mali, privremeni porast tlaka nakon konzumacije kofeina uočen je kod osoba koje su osjetljive na kofein. Ovaj porast tlaka sličan je porastu tlaka pri umjerenoj tjelesnoj aktivnosti – primjerice, pri penjanju uz stepenice. Ipak, bez obzira na spomenuto, bilo bi dobro da se osobe s povišenim krvnim tlakom o svojim navikama unosa kofeina posavjetuju s liječnikom.

3. Kofein uzrokuje rak
Postoji popriličan broj studija koje ne podupiru ovu tezu. Primjerice, studije koje su se provodile u Norveškoj i na Havajima, a koje su uključile preko 20.000 ljudi, nisu pronašle nikakvu vezu između redovitog unosa kave i čaja te rizika od razvoja raka.

4. Unos kofeina je čimbenik rizika za razvoj osteoporoze
Prema nekim studijama, unos kofeina može rezultirati povećanim lučenjem kalcija mokraćom. Međutim, pokazalo se da je taj gubitak kalcija minimalan, te je zaključeno da normalan unos kofeina ne narušava ravnotežu kalcija niti gustoću koštane mase, a samim time niti ne povećava rizik za razvoj osteoporoze.

5. Trudnice i žene koje nastoje zatrudnjeti trebale bi izbjegavati kofein
Rezultati većine studija koje su proučavale utjecaj unosa kofeina na reproduktivne čimbenike slažu se da je umjeren unos kofeina siguran za trudnice i njihovu nerođenu djecu.

Studije koje su proučavale vezu između unosa kofeina i vremena začeća nisu dale uvjerljive dokaze prema kojima bi se umjeren unos kofeina mogao dovesti u vezu sa smanjenim uspjehom začeća. Također, provedene studije nisu našle ni vezu između unosa kofeina te rizika od prijevremenog poroda, nastanka porođajnih oštećenja, rizika od spontanog porođaja kao ni abnormalnog fetalnog rasta.

Ipak, s obzirom da se u većini studija ispitivao umjeren unos kofeina na spomenute rizike, odnosno utjecaj povišenog unosa kofeina na zdravlje trudnice i djeteta nije dovoljno istražen, trudnicama se i dalje preporuča da ne unose više od 300 mg kofeina dnevno.

6. Kofein negativno djeluje na zdravlje djece

Djeca općenito imaju jednaku sposobnost procesiranja kofeina kao i odrasli. Pokazano je da hrana ili napici koji sadrža kofein, kada se uzimaju u umjerenim količinama, nemaju utjecaja na hiperaktivnost ili poremećaj pažnje kod djece. Ipak, kod osjetljive djece visoke doze kofeina mogu uzrokovati privremene simptome poput uzbuđenosti, nemira i anksioznosti.

7. Kofein nema nikakvo pozitivno djelovanje
Dobro je poznato da kofein povećava budnost i moć koncentracije. Šalica kave nerijetko se, primjerice, preporuča vozačima koji putuju na dulje relacije kako bi se održali budnima i što koncentriranijima na vožnju. Prema nekom istraživanjima, kofein može poboljšati pamćenje i logičko zaključivanje.

Mnogi napici koji sadrže kofein, u prvome redu čaj, a potom čokolada i kava, sadrže i antioksidanse, komponente koje dokazano blagotvorno djeluju na zdravlje, posebice kada se radi o prevenciji kardiovaskularnih i karcinogenih bolesti.

Neke studije sugeriraju da bi kofein, zbog svojstva smanjivanja koncentracije histamina – supstance koja provocira odgovor organizama na alergen – mogao biti koristan u ublažavanju alergijskih reakcija. Također, već je duže vrijeme poznato da kofein pomaže nekim osobama koje pate od astme.

Važno je napomenuti da i nakon desetljeća istraživanja znanstvena zajednica nije uspjela priskrbiti dovoljno relevantnih dokaza koji ukazuju na to da je umjerena konzumacija kofeina štetna za zdravlje.

Za odraslu osobu umjerena količina kofeina znači 300 mg kofeina dnevno, a kako biste izračunali svoj prosječan dnevni unos, dane su količine kofeina sadržane u najčešćim prehrambenim izvorima.

Prosječna količina kofeina po serviranju određenih napitaka:

•Instant-kava – 75 mg u 190 ml
•Kava – 85 mg u 190 ml
•Čaj – 50 mg u 190 ml
•Energetski napici (s dodanim kofeinom ili guaranom) – 28 - 87 mg u 250 ml
•Cola napici – 8 - 53 mg u 250 ml
•Čokolada – 5,5 - 35,5 mg u 50 g