http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/sr ... 2802.shtml
Istraživanje profesora sa irskog Univerziteta Alster zaprepastilo javnost
Nismo glupi koliko smo omraženi!
Prema studiji Ričarda Lina, Srbi su najmanje inteligentan narod u Evropi, uz Rumune i Turke, a Nemci i Holanđani su po inteligenciji na vrhu lestvice, sa prosečnim koeficijentom 107
Srbi su najmanje inteligentan narod u Evropi, dok su najinteligentniji Nemci i Holanđani, rezultat je istraživanja Ričarda Lina, profesora sa severnoirskog Univerziteta Alster. Prema rezultatima njegove studije, Nemci i Holanđani imaju prosečan koeficijent inteligencije 107, a za njima slede Poljaci sa 106, Šveđani sa 104, Italijani sa 102 i Austrijanci i Švajcarci sa po 101. Na tri poslednja mesta, sa prosečnim koeficijentom inteligencije 90, nalaze se Rumuni, Turci i Srbi.
Da li su ovi rezultati tačni i pokazuju li da su Srbi najgluplji narod u Evropi ili je reč samo o još jednom nipodaštavanju naroda Balkana?
Autor pomenute studije Ričard Lin je sedamdesetšestogodišnji psiholog i profesor na Univerzitetu Alster. On je u svetu poznat po svojim kontroverznim tezama o velikim razlikama u inteligenciji između različitih naroda i polova. Njegov rad je često napadan u naučnim krugovima, a njegov američki kolega Leon Kamin, na primer, optužio ga je za neobjektivnost, pogrešno predstavljanje podataka i rasizam.
- Čuo sam za ovo istraživanje i mislim da je jedino pitanje koje bi trebalo postaviti - kako je Ričard Lin došao do tih podataka - pita se psiholog Žarko Trebješanin i dodaje da je Ričard Lin poznat po svojim kontroverznim teorijama.
- Da bi se test mogao koristiti kao instrument merenja inteligencije, mora da se pokaže koliko je valjan i pouzdan i na kom uzorku je korišćen. Ne može se koristiti isti test u različitim sredinama već se mora standardizovati. Inteligencija se, prema definiciji, raspoređuje prema određenoj šemi i testovi inteligencije se prema toj šemi i prilagođavaju određenom podneblju. Pitanja nisu ista ni za gradsku i seosku decu u jednoj zemlji, a kamoli za stanovnike različitih zemalja - objašnjava Trebješanin.
Kada je pre dve godine Lin radio slično istraživanje, ali na nivou celog sveta, Srbi nisu bili najmanje inteligentan narod u Evropi. Iza nas su se nalazili Hrvati, Albanci, Rumuni i Turci. Prema njegovoj teoriji, Evropljani i stanovnici severoistočne Azije su najinteligentniji. Stanovnici Srednje Amerike, podsaharske Afrike, i australijski Aboridžini, na primer, imaju koeficijent inteligencije oko 65.
- Podaci o velikim razlikama u inteligenciji između Nemaca i Aboridžina ne deluju samo netačno već i uvredljivo. Ti rezultati su verovatno dobijeni tako što su Aboridžini rešavali testove standardizovane za Engleze i Nemce. Da su, kojim slučajem, Nemci i Englezi rešavali testove standardizovane za Aboridžine verovatno bi rezultati bili obrnuti - jasan je Trebješanin.
Od nastanka testova za merenje inteligencije traju rasprave o valjanosti testa u različitim sredinama, objašnjava on. Ipak, ni danas ne postoje testovi nezavisni od kulture, već samo testovi manje ili više zavisni od kulture u kojoj je ispitanik ponikao.
Dva odsto može u Mensu
Kod nas nije rađeno nijedno organizovano testiranje na velikom nivou tako da se ne može olako doneti generalni zaključak o prosečnoj inteligenciji, kaže Jovan Aleksić, član predsedništva udruženja Mensa.
- Od 1998. godine, od kada Mensa kod nas radi, oko 4.000 ljudi je steklo pravo na članstvo - imalo je koeficijent viši od 148. Ipak, imamo 1.000 članova. U Srbiji je, to je zanimljivo, prolaznost na testovima procentualno najveća. Pravo na učlanjenje u Mensu ima oko 45 odsto onih koji su izašli na test, dok u Americi, na primer, pravo na učlanjenje ima 20 do 30 odsto kandidata. To, naravno, ne znači da smo najinteligentniji, već samo da se najsigurniji usuđuju da rešavaju test. Pretpostavka je da u svakoj zemlji svega oko dva odsto stanovništva ima koeficijent inteligencije viši od 148 - objašnjava on.
Ričard Lin: Najinteligentniji su pobednici
Prema mišljenju Ričarda Lina, "istorijski zakon" je da u ratovima pobeđuju najinteligentniji učesnici. On to ilustruje pobedama Britanaca nad Francuzima u prethodnim vekovima. Ipak, nameće se pitanje kako su Nemci kao najinteligentniji narod u Evropi izgubili sve ratove koje su vodili tokom 20. veka.
Lin tvrdi i da stanovnici severnih delova Evrope nisu mogli zimi da se hrane biljem već su jeli meso i ono im je pomoglo u razvoju mozga pošto je snabdevalo telo dovoljnom količinom proteina, minerala i vitamina.