Evo, pa izaberite koje objasnjenje vam najavise odgovora

- Od 1.307 slučajeva: 1.194 (91,4%) ima prozaično (nevanzemaljsko) objašnjenje, 93 (7,1%) ima moguće prozaično objašnjenje i 20 (1,5%) je neobjašnjeno.
- Statistika: kod 28% izveštaja NLO-i su bili zvezde ili planete; 1,7% vrh mladog meseca; 18% reklamne zastavice na avionima i 9% meteoritsko kamenje.
- Distorzije u atmosferi mogu da prouzrokuju da se nebeska tela kreću gore-dole, porinju, prave osmice, meandriraju ili se, čak, kreću po cik-cak liniji. Ovo objašnjava zašto nebeska tela mogu lako da prevare posmatrača.
- U 49 slučajeva, kada se ispostavilo da su u pitanju nebeska tela, svedoci su procenjivali udaljenost od NLO-a od 200 stopa do 125 milja. Slično tome, neki svedoci su verovali da ih NLO-i prate, čak iako je nebesko telo bilo stacionarno. Čak i policajci i drugi očevici od poverenja mogu lako da budu prevareni gledanjem u zvezde i planete.
- Svemirski materijal, poput meteorskog kamenja, koji ulazi u orbitu i za sobom ostavlja svetlosni trag, takođe može biti pogrešno protumačen kao svetlost koja dolazi iz prozora svemirske letelice. Tada ljudski mozak stvara iluziju svemirskog broda zasnovanu na pogrešnom tumačenju, koja onda prevari čoveka.
- Ljudskom rukom stvoreni fenomeni koji se obično pogrešno tumače:
Baloni (meteorološki ili putnički).
Vojni avioni.
Treperava svetla aviona koji sleću.
Nekonvencionalni avioni ili napredna tehnologija (npr. SR-71 Blackbird ili V-2 Nevidljivi bombarder).
Reklamni avioni.
Veštački zemljini sateliti.
Letelice poput helikoptera.
Jedrilice.
Rakete i lansiranje raketa.
Zmajevi.
Modelarski avioni.
Vatrometi.
Laserski snopovi usmereni ka oblacima.
Svetla za noćnu pretragu.
Namerne obmane.
Tablete za instant vatru.
- Prirodni objekti koji se često pogrešno tumače:
Mesec, zvezde i planete (npr. planeta Venera)
Neobična meteorološka stanja (lentikularno (u obliku sočiva) formiranje oblaka, oblaci koji svetle noći, efekti duge i kristali leda na velikim visinama).
Komete.
Meteorski rojevi.
Bliski ili ogromni meteori.
Jata ptica.
Rojevi insekata u preletu.
Reflekcija atmosferskih inverzionih slojeva.
Vreo jonizovan gas.
Svetla iz Zemlje (svetlosna električna dešavanja koja potiču od zemljotresa i tektonsko-geoloških fenomena).
Loptaste munje.
Atmosferski inverzioni slojevi.
Reflektovana svetlost (naročito kroz pukotine u oblacima).
Severna svetlost (Aurora borealis).