"Davno je to bilo, kada se na zemlji pojavi neka opaka bolest, koju su jedni zvali čuma a drugi kolera. Ta bolest je usmrtila mnogu decu.
I eto, u to doba pojavila se na zemlji naša tetkica Bibija. Odakle je ona došla, niko nam nije znao reći. Možda je i sa neba sišla; možda je i sam Bog poslao da pomogne sirotom romskom narodu i da spase njegovu dečicu od smrti. Zato što je hodajući po svetu počinila mnoga čuda, mi Romi verujemo da je nju sam Bog poslao na zemlju.
Tog dana kad je Bibija sišla na zemlju, ceo dan je padala kiša. I ona i njena dva jagnjeta, koja su išla za njom veoma su ozebli, pa je Bibija pošto je mrak već počeo da pada, zakucala na vrata nekog seoskog domaćina. Kucala je ona dugo na ta, ali i mnoga druga vrata. Niko nije hteo da joj otvori. Sirota starica je već bila došla do kraja sela. I ona i njeni jaganjci su bili gladni i promrzli. U jednom trenutku, na nekom brežuljku, primetila je ona nekoliko usamljenih kuća. Pođe prema njima da tamo okuša sreću.Kad je došla do samih kuća videla je da to nisu bile obične seoske kuće, nego rupe iskopane u zemlji i pokrivene odozgo korovinom. Ne ustežuće se ni malo, ona zakuca na prva vrata. Iz kuće se prvo začu detinji plač, pa ženski glas, naposletku muški. Zatim se vrata otvoriše, iz kuće pokulja najpre dim, pa se posle pomoli muška glava: "Ko si ti što tako dockan lupaš na moja vrata?" - "Ja sam Tetkica, sirota stara žena, sa svoja dva jagnjeta. Putujemo,reče ona celoga dana, pa bi hteli da se malo odmorimo". -"Uđite, iako mi je sva kuća samo od jedne sobe, u kojoj jedva da stanemo ja, moja žena i šestoro dece. Uđite i dobro mi došli.Tetkica sa svoja dva jagnjeta uđe u cigansku zemunicu. Unutra je bilo tesno. U sredini je tinjao stari panj. Okolo ognjišta je na slami ležalo šestoro dece, sva ispod deset godina starosti. Sva deca su bila bolesna od iste bolesti, koja je već od duže vreme harala po selu.Videvši koliko je Tetkica ozebla sažalivši se na nju i njene jaganjce pa domaćin htede da dva bolesna deteta odmakne od vatre i da tako načini mesta za goste. Ali, Tetkica to nije dozvolila, nego je sela na slamu u jedan ugao sobe i metnuvši na krilo svoja dva jagnjeta podelila je sa njima koru hleba, koju joj je od sveg srca ponudio ovaj dobri domaćin. Tako su svi zaspali.
Kad bi sutra pred zoru, kroz san čuje domaćin da se nešto kreće po sobi. Otvori oči i pogleda, a ono Tetkica, koja tek što nije otvorila vrata sa svojim jaganjcima da izađe iz kuće.
"Što žuriš, ženo, kuda ćeš, još je mrak. Posedi još malo, pogrej se. Noć je bila hladna. I založi se još malo. Imamo još nekoliko parčića hleba". Zaustavlja je domaćin.
"Hvala ti, dobri čoveče. Ti nama toliko, a tebi Bog hiljadu i hiljadu puta više. Ali ja moram da idem. -"Pa ko si ti ženo, što sa jaganjcima po ovome vremenu po svetu ideš, zapita je domaći.?"
"Ja sam Bibija -Tetkica . Došla sam da vidim, živi li svet po božijim savetima. Ovaj pomor koji po selu hoda, od Boga je. To je kazna za greške. Ti si mene sinoć lepo primio, nahranio si mene i moja dva jagnjeta, onim čime si mogao i tvoja će deca sva da ozdrave. Onima koji me nisu sa moja dva jagnjeta hteli da prime, umreće sva bolesna deca, i druga će im se razboleti, pa će i ona umreti. I reci svim našim Romima, neka nikad ne oteraju od svojih vratiju putnika koji traži prenoćište, a neka svakome koji moli za parče hleba daju svoj poslednji komad. Vi to činite njima, a ja ću se brinuti o vašoj deci.- I slavite svake godine moj dan, i volite me i spominjite me."
To rekavši Tetkica otvori vrata i nestade zajedno sa njena dva jagnjeta. Mi Romi od toga dana svake godine slavimo njen dan a svakog koji zakuca na naša vrata primamo na konak, a ko moli za parče hleba dajemo mu. To su videle mnoge naše komšije Srbi i oni pa to isto čine".
Tetka Bibija važi za sveticu kojoj se Romi obraćaju za pomoć i zaštitu od teških bolesti. Ona je zaštitnica žena i dece
BEOGRAD - Pravoslavni Romi danas slave Tetka Bibiju, jedan od najvećih romskih praznika, posvećenih zaštitnici žena i dece. Praznik se u Srbiji obeležava 138. put, a povodom slave u prostorijama Društva "Rom" u Beogradu održana je svečanost uz sečenje slavskog kolača.
Tetka Bibija važi za sveticu kojoj se Romi obraćaju za pomoć i zaštitu od teških bolesti, rekao je na svečanosti zamenik direktora Kancelarije za ljudska i manjinska prava Dragoljub Acković. On je podsetio da ova svetica nije kanonizovana.
"Romi nekoliko desetina godina pokušavaju da sugerišu Srpskoj pravoslavnoj crkvi da se započne kanonizacija Tetke Bibije", rekao je Acković. On je naveo da tradicionalni romski bal, koji svake godine prati slavu, večeras neće biti održan, zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Toliko svetaca kod nas, mogli su i za tetkicu naći jedno mjesto.