banjalukaforum.com

Djecu kupa u buretu, veš pere u mješalici za beton (Foto)
Share on FacebookTweet about this on Twitter
Objavljeno: 6. 10. 2015



Zorana (6), Borislav (5) i David (3) Zarić prerano su naučili šta sve život nosi.bh2Sa ocem Zoranom dane provode u sobici dva sa metar i po, improvizovanoj u staroj šupi, bez vode, toaleta i osnovnih stvari koje većina uzima zdravo za gotovo. Zoran Zarić, samohrani je otac troje mališana koje je majka malo poslije njihovog razvoda napustila. Kaže, posjeti ih ponekad, ali nije to to. Iako se Zoran trudi da im pruži svu moguću ljubav, djeca nemaju majke. Kako otac kaže, to boli i njega, a kako je tek mališanima.
“Srce mi se steže kada vidim gdje su prinuđeni da žive, bez osnovnih stvari. Nas trojica spavamo na jednom krevetu, a kćerka na drugom odmah pored, i ta dva kreveta i pokoja stvar za obući su sve što imamo. Vode isto nema pa je donosim u kanisterima, a kada dođe vrijeme za kupanje, kupam ih napolju u buretu, a veš perem u kazanima ili u mješalici za beton, dobro posluži, vjerovali ili ne”, priča Zoran i dodaje da hranu nekako uspije obezbijediti, te da djeca nisu gladna, ali za ostalo nema mogućnosti.
Zoran je zaposlen u firmi “Kolektor”, tako da ima određena primanja, ali polovina odlazi na kredit koji je digao da bi vratio nagomilane dugove i pokušao da nešto obezbijedi za svoju djecu.
“Dok su djeca bila još manja, a supruga i ja u braku, živjeli smo u Priječanima kod jedne žene kao podstanari, dok nije prodala kuću. Tada smo uzeli kravu da im obezbijedimo mlijeka i platili je 2.500 KM. Nažalost, krava je umrla poslije sedam dana, a dug ostao”, tužno priča Zoran.
Malena Zorana, koju smo vidjeli kako ide prečicama preko livada iz škole udaljene oko dva kilometra, odmah je po dolasku skinula torbu, dodala drva u vatru i pitala braću hoće li piti kakao. Dvojica mlađih zapitkivali su je često gdje je mama, a ona isto pitanje upućivala ocu, koji im je rekao: “Doći će mama. Bila je, doći će ona ponovo.”
“Počeli smo ovu kuću da pravimo, ali nemam dalje odakle. Pomogli su mi u firmi koliko su mogli, pomagali su i ljudi ovako sami od sebe kada čuju u kakvoj smo situaciji. U školi koju Zorana pohađa pokrenuli su akciju pomoći i hvala im svima. Ali, samo za najosnovnije, ono da se uselimo, rekoše da treba više od 10.000KM. Odakle tolike pare”, ispričao je Zoran, koji kaže da mu nije drago što je prinuđen da traži pomoć, ali sam ne može, a djeca zimu ne mogu dočekati ovdje gdje se sada nalaze.
Bojana Filipović, diplomirani socijalni radnik i dio stručnog tima u OŠ “Desanka Maksimović” u Trnu, koju najstarija Zorana pohađa, pokrenula je akciju za pomoć ovoj porodici.
“Zajedno sa Zoraninom učiteljicom i nastavnikom njemačkog jezika posjetila sam ovu porodicu. Još sam pod utiskom i ne mogu da vjerujem u sve ono što sam vidjela. Molim sve ljude dobre volje, kolege i prijatelje djece i škole da pomognu ovoj porodici. Pomozimo djeci da odrastaju u uslovima dostojnim čovjeka”, kazala je Filipovićeva i dodala da je podršku akciji pružila HO “Budimo ljudi” Banjaluka preko čijeg računa sve uplate novčanih sredstava i mogu da idu.

Despotu najteže pada to što majka ne može da ga pomazi. Tamo gde bi mati milovala svoje čedo - tamo su kraste i žive rane.

- Da vi možda, čiko, niste čuli kad će izmisliti lek za ovu moju bolest? Ne mogu više ovako da živim! Ovo nije život - učtivo je mališan onomad zapitkivao predstavnike „Blic fondacije“ što dođoše u Bajinu Baštu.

Laže svako ko ne prizna da pri prvom susretu sa Despotom nije pustio suzu. Ako ne pred njim, onda kasnije kad dete ne vidi. I jedan pogled između dva treptaja dovoljan je čoveku da sagleda dečakove jade.

Despota od rođenja prati bulozna epidermoliza, teška, retka i neizlečiva bolest kože u medicini poznata kao deca leptiri.

TREBINJE – Omladina Crvenog krsta (CK) nizom svojih akcija nastoji da pomogne socijalno ugroženim porodicama na području grada Trebinja. Posljednje oktobarske dane trebinjski volonteri proveli su skupljajući hranu i osnovne higijenske proizvode za porodice kojima je ovaj vid pomoći neophodan.



Zakucali su na vrata, tvrde, 22 tebinjska javna i privatna preduzeća. U susret su im, kažu, izašli smao HET, „Svislajon“ i pekara „Leotar“.

Predsjednik omladine trebinjskog Crvenog krsta Marko Savović kaže da je ovom prilikom sakupljeno 30 paketa hrane i higijenskih proizvoda. Poklon pakete će tokom sedmice uručiti socijalno ugroženim porodicama.

Građani su svoj prilog mogli dostaviti u trgovačke centre u gradu, u kojima su volonteri postavili korpe za skupljanje proizvoda i tako se priključiti akciji.

Inače, Crveni krst Republike Srpske posljednju nedjelju u oktobru obilježava kao Nedjelju solidarnosti. Ove godine obilježena je nizom aktivnosti pod sloganom „Budimo humani“. Osnovni cilj jeste buđenje svijesti kod ljudi i podsticanje građana u zajednici na značaj humanosti i pružanja pomoći kategorijama socijalno ugroženog stanovništva.

Omladina CK će, kako su planirali, uskoro organizovati humanitarnu akciju „Paketić za ljepši osmijeh“.

Nikolija Bjelica

Borci Kragujevca: Grobove ruskih heroja niko ne sme da iskopava

N. Radišić | 29. 10. 2015. - 10:38h | Foto: N. Raus | Komentara: 23
Povodom najave da će više od 1.500 grobova biti izmeštano zbog neplaćanja zakupa dužeg od deset godina, prvi je reagovao kragujevački SUBNOR, jer se među sahranjenima koji su na spisku za ekshumaciju nalaze i ljudi koji dali živote za slobodu.



- Odgovorno tvrdimo da je na teritoriji Kragujevca i Šumadije poginulo 1.153 pripadnika Crvene armije. Pre četiri godine smo uspeli da sačuvamo na Varoškom groblju jedini spomenik, da ga obnovimo i da postavimo ploču na kojoj piše ko tu počiva. Uspeli smo da dobijemo originalne skice grobova, na Varoškom i Palilulskom groblju. Postoje spomenici, i to su naše svetinje i mi im se klanjamo, kao i drugim patriotama, junacima iz Prvog i Drugog svetkog rata, onima koj su prošli golgote Albanije i koji su dali živote da bi mi bili danas slobodni - rekao je istoričar Željko Zirojević, predsednik SUBNOR-a.


On je upravi groblja ali i gradskim vlastima poručio da neće dozvoliti da se trguje sa grobovima mrtvih.


- Život nema cenu, ali ni sloboda nema cenu. O svim ratnicima koji su pali za slobodu ćemo podjednako voditi računa - rekao je istoričar Zirojević.
On je podsetio na dosadašnju “izuzetnu saradnju sa gradom i sa direktorom Gradskog groblja” i rekao da su borci pokrenuli inicijativu da se ne plaća nadoknada za grobna mesta ni ljudima koji su poginuli u ratovima od 1991. do 1999. godine.


Direktor JKP „Gradska groblja“ Nikola Spasić kaže da je posle pisanja “Blica” pokrenuto pitanje koje mora da razreši ili Skupština Srbije ili grada“.

- Grobove ljudi koji su dali živote za oslobođenje Srbije niko neće da dira, ali mi moramo da imamo zvaničnu odluku. Nadamo se da će ta pitanja da se urede i da ćemo ubuduće da poslujemo kako treba. Nažalost, do sada se niko nije ozbiljno bavio plaćanjima za ovakva grobna mesta - rekao je Nikola Spasić.

Na naše pitanje zašto je baš profesorka Alar odabrana kao adut za lokalnu izbornu utakmicu, inspektor nije bio spreman da otkriva karte.


- Ni profesorka nije cvećka. Baš zato je ona i odabrana, ali sve drugo je montaža. Znam da su i neki njeni učenici pripremljeni od političkih režisera da vama novinarima budu „izvori“ podataka - kaže na kraju inspektor.