banjalukaforum.com

Da,nolajferi poput nas bi imali priliku da barem nakratko osjete draž ženskog dodira....

Ko iskreno i strasno ljubi Istinu, Slobodu i Otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas, riječi su Petra Kočića iz socijalno-političke satire "Jazavac pred sudom", isklesane na spomeniku velikog pisca u centru Banjaluke. Napravili smo anonimnu anketu među studentima koji studiraju u Banjaluci, a ključno pitanje glasilo je "Šta piše na spomeniku Petra Kočića u istoimenom parku u centru Banjaluke?".
Odgovor na više od pola popunjenih listića za ovu anketu, urađenu na trenutno aktuelnim Studentskim sportskim igrama, koje se održavaju u Studentskom centru, na 10 minuta hoda od spomenika, bio je: "Ne znam", "Nemam pojma", "Ne mogu se sjetiti" - negdje s obaveznim smajlijem, negdje bez, te kosa crta. Studenti koji su odgovorili tako rođeni su u intervalu od 1988. do 1994. godine i uglavnom nisu iz Banjaluke, gdje je bez poznavanja odgovora na ovo pitanje nekada bilo sramno završiti osnovnu školu.
Studente koji nisu školu pohađali u Banjaluci možemo nekako i opravdati što ne znaju odgovor na ovo pitanje - nisu imali efikasne metode. Trećina ispitanih rođena je u ovom gradu i iako se većina njih sjetila početnih riječi - niko nije odgovorio tačno.
"Onaj ko iskreno i strasno ljubi slobodu i otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao vuk... joj, mogu li da provjerim na Googleu", pita studentica Pravnog fakulteta, rođena u Banjaluci 1990. godine, čije se četiri drugarice takođe ne mogu sjetiti svih riječi.
Student Ekonomskog fakulteta rođen u Banjaluci 1994. godine sjajno se snašao i na pitanje šta piše na spomeniku Petra Kočića odgovorio: "Petar Kočić".
"Nisam upućen. Mislim da nije isforsirana pažnja tog spomenika i da se ne vodi računa o njemu", odgovorio je student PMF-a iz Trebinja, rođen 1992. godine.
U prvom razredu srednje Elektrotehničke škole svojevremeno predavao je istoriju profesor s nadimkom Lombardo. Nadimak je dobio zbog identične frizure sa jednim italijanskim fudbalerom. Kod Lombarda na času učenik koji nije znao šta piše na spomeniku Petra Kočića morao je trčeći da ode do spomenika, pročita, vrati se te napamet izgovori šta piše. Zbog blizine parka i škole bio je to efikasan način da za cijeli život zapamtite Kočićeve misli. Dakle, ono što se kod Lombarda moralo znati u svaka doba dana i noći, 55% ispitanih studenata odgovorilo je da pojma nema, a 40% odgovorilo je netačno.
Anketu je popunila i djevojka rođena u Podgorici 1995. godine, brucoš na Fakultetu fizičkog vaspitanja. Tek je prije nekoliko mjeseci stigla u Banjaluku, ne zna ni gdje je spomenuti spomenik. Drugarica pored nje, iz Banjaluke, iako ne zna šta piše, zna za park, zna za spomenik i da nešto piše, a zna i da treća drugarica koja nije tu sigurno zna šta to misteriozno tamo piše. Zove je telefonom, brucoškinja iz Podgorice upisuje odgovor koji treća drugarica diktira, ali nedostaju dvije riječi - nije dobro čula. Utom u ispomoć stiže nepoznata studentkinja psihologije iz Rogatice, koja je prateći Studentske sportske igre slučajno čula razgovor, te je pomogla u vezi s riječima "prezren" i "gladan" i dobijamo prvi uspješno popunjen listić. Pored ovog, koji je takav ispao uz muku i trud djevojaka, dobili smo još samo jedan tačan odgovor, što ne čini ni pet procenata ispitanih. Student PMF-a, rođen u Mrkonjić Gradu, odgovorio je tačno.
Jedna studentkinja nakon što smo joj prišli pitala je da li anketu radimo zbog Zmaja od Šipova jer je on, navodno, u "Parovima" spominjao riječi Petra Kočića uklesane u spomenik. Ovom prilikom njoj i ostalima odgovorićemo: anketu nismo radili ni zbog Zmaja, ni zbog Lombarda, već zbog toga jer je Petar Kočić imenice Istina, Sloboda i Otadžbina pisao velikim početnim slovom. Zašto je to radio, zbog čega, zbog koga - prosudite sami.

Petar Kočić, srpski pjesnik, pisac i narodni tribun, zbog patriotskog pisanja više puta je robijao u Austrougarskoj monarhiji. Nakon izlaska iz jednog od austrougarskih kazamata, na izbornoj sjednici Skupštine u Krupi okupilo se više od 4.000 mahom mladih ljudi da ga dočekaju sa pjesmom i zastavama. Uživao je nesebičnu podršku mladosti i studentarije. Spomenik u Banjaluci podignut njemu u čast rad je vajara Antuna Augustinčića i Vanje Raduša iz 1932.

Student PMF-a, rođen u Mrkonjić Gradu, odgovorio je tačno.

BANJALUKA - Uvođenje predmeta srpski jezik na sve fakultete u RS bi poboljšalo kulturu jezika i pismenost građana s obzirom na to da veliki broj studenata nema dovoljno znanja iz srpskog jezika, te po završetku studija izlazi sa fakulteta kao visokoobrazovan, a "nepismen" kadar, smatraju stručnjaci.

Ipak, zasad ne postoji zvanična inicijativa, iako se o tome priča u stručnim krugovima i postoji potreba za većom pismenošću studenata.

Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS, kaže da je neophodno uvesti srpski jezik na fakultete.

"Velika je nepismenost, postoji manjak jezičke kulture kod nas zato što se jezik ne izučava dovoljno i ne posvećuje mu se dovoljno pažnje. Osnovali smo Udruženje budući da je situacija alarmantna kada je jezik u pitanju", rekla je Savićeva.

Istakla je da učenici poslije završene osnovne škole, u kojoj se jezik donekle i obrađuje, dolaze u srednje škole, gdje se više pažnje posvećuje književnosti, a manje jeziku, koji se kasnije pomalo zaboravlja jer se više okreće struci.

"Uvođenje ovog predmeta na fakultete može popraviti znanje. Nije to nešto što nije učeno prije pa da se ne može savladati. Samo nekoliko časova srpskog jezika na fakultetima bi pomoglo da se osvježi znanje. Mislim da većina nakon završenog fakulteta izađe nepismena, ali uvijek ima i studenata koji tome posvećuju pažnju", rekla je Savićeva za "Nezavisne".

Dodala je da se zapostavljanjem jezika šteti samom sebi i svom narodu, te da se prethodnih godina dosta govorilo o uvođenju ovog predmeta i da oni kao Udruženje nemaju kapacitet da pokrenu inicijativu za uvođenje srpskog jezika na fakultete, ali čim to neko pokrene, oni će podržati.

Dragomir Kozomara, docent na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Katedre za srbistiku, rekao je da je bilo razgovora o inicijativi da se srpski jezik uvede na sve fakultete.

"Ukoliko se ne može uvesti na sve fakultete, onda prvenstveno na one koji su pedagoškog usmjerenja, dakle na one koji školuju nastavnike, kao što su nastavnici fizike, biologije i drugi", rekao je Kozomara.

Istakao je da je opšta situacija, što se jezika tiče, prilično loša i nepovoljna na našem prostoru, te da korijeni ne leže samo na fakultetima, nego i u srednjim školama, gdje nastavni plan zanemaruje jezik u odnosu na književnost.

"Najveći dio studenata koji upišu fakultet je nepismen, to je činjenica. Predmet srpskog jezika na fakultetu može popraviti znanje pojedinca, ali to zavisi isključivo od njega samog koliko je zainteresovan da nauči", kaže Kozomara.

Dodao je da danas nakon završenih fakulteta ima nepismenih koji izlaze sa njega, te da to nije veliki broj, ali da ih ima.

Dario Stanković, portparol Univerziteta u Banjaluci, rekao je da zasad nije upućena inicijativa za uvođenje predmeta srpski jezik i književnost na fakultete u sklopu Univerziteta u Banjaluci.

"Ukoliko postoji potreba za uvođenjem ovog predmeta ili bilo kojeg drugog, nastavno-naučna vijeća fakulteta dužna su da upute prijedlog Senatu UNIBL", rekao je Stanković i dodao da se na osnovu prijedloga izjašnjava Senat Univerziteta.

Zdravko Zlokapa, dekan Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, rekao je da bi uvođenje srpskog jezika na sve fakultete poboljšalo jezičku kulturu, te da je na nekim fakultetima to izuzetno potrebno, jer je pismenost jedan od sastavnih dijelova pojedinih profesija.

Da bi iz perspektive studenta i studentskog predstavnika uvođenje srpskog jezika na fakultete bila dobra opcija, smatra i Suzana Obradović, sekretar Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci.

"Studenti nemaju dovoljno znanja iz srpskog jezika, jer on nije dovoljno zastupljen ni u srednjim školama, a kada dođu na fakultet više ga uopšte i ne uče. Taj nedostatak se lako može uočiti kada studenti pišu seminarske radove", rekla je Obradovićeva.

Knjizevnost, odnosno čitanje književnih dijela, je najefiksniji način za klasično opismenjavanje

gramatiku i pravopis.

Iskreno mi je glupo da jedan od predmeta na fakultetu bude srpski jezik. Bolje mi je rjesenje da srpski jezik bude obavezan ispit na prijemnom na svakom fakultetu.