Decision Tables? Imas na netu terabajte o tome.
Ukratko,
Decision Tables se vode idejom da se vecina procesa i koncepta iz svakodnevnog zivota mogu predstaviti relacijom: ako-onda (
if-else). Znaci ako se ispuni neki uslov (
condition), izvode se akcije (
action) koje su asocirane sa tim uslovom. Kombinacija uslova i asociranih akcija sacinjavaju jedno pravilo (
rule).
Decision Tables, njihovo vizuelno predstavljanje i interpretacija tih tabela su standardazivoni kroz DIN-66241. Zbog jednostavnog predstavljanja u DT, njihovog lakog koristenja i sposobnosti da se upotrijebi u razlicitim specijalnim domenima (finansije, marketing, strategija, planiranje troskova, donosenje poslovnih odluka), te veoma lake softverske implementacije, danas najveci broj tzv. BRMS (
Business Rule Management System) su bazirani na tzv. pravilima (
rules), a najlaksi nacin vizuelnog modeliranja pravila su upravo
Decision Tables.
Znaci DT su metoda za formalno predstavljanje znanja ili ekspertize, i danas se najvise koristi u industriji. Neki jednostavniji ekspertski sistemi su bazirani na
rules, poput sistema za postavljanje dijagnoze (npr. sistem te vodi kroz jednu "anketu" gdje moras da izaberes koji od ponudjenih simptoma pacijent pokazuje, i tako dolazi do dijagnoze). Drugi primjer je kontrola kvaliteta u celicnoj industriji, gdje se prave hiljade produkata od celika a koji se razlikuju samo u temperaturi i duzini zagrijavanja, hemijskom sastavu, procentu necistoca itd.. Senzori ocitavaju vrijednosti raznih parametera, i onda se na osnovu DT ocijenjuje da li produkt odgovara zahtjevu musterija.
Evo kako izgleda koncepcionalni prikaz DT:
Entscheidungstabelle=tabela odlucivanja
Bedingung = uslov
Aktion=akcija
Regel = pravilo
j = ja/yes/da
n = nein/no/ne
x = znaci da se ta akcija izvodi kad se ispune uslovi
A ovo je jedna konkretna primjena DT, radi se o odredjivanju cijene pristupa u zavisnosti od starosnog doba:
![Slika](http://www.hsc.csu.edu.au/ipt/project_work/3287/decision_table.jpg)