banjalukaforum.com

Dobrodošli na banjalukaforum.com
Danas je 28 Mar 2024, 23:58

Sva vremena su u UTC [ DST ]




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 3 Posta ] 
Autoru Poruka
PostPoslato: 25 Apr 2010, 13:20 
OffLine
Veteran
Veteran

Pridružio se: 28 Jan 2007, 09:30
Postovi: 2062
Tako bi trebalo i ovdje. Privatne fakultete ne mozes zabraniti, ali ih mozes obesmisliti na razne nacine jer sto bi neko kesirao velike pare, ako se ne moze zaposliti na atraktivnim mjestima.

http://www.novosti.rs/code/navigate.php ... 0kovacevic

Lekarima državna diplomaB. BORISAVLJEVIĆ, 24.04.2010 20:59:59 Ocena: 3.69 (Glasova: 13) Komentara: 0


DRŽAVA mora imati odgovornost za školovanje kadrova u zdravstvu i pravosuđu, kao i nastavnika. To, praktično, znači da će ovi stručnjaci ubuduće moći da se školuju samo na državnim fakultetima. U nekim zemljama to već postoji, jer je vrlo važno ko vas leči, ko vam sudi i ko uči vašu decu.
Ovu novinu, koja je sadržana u predlogu izmena i dopuna Zakona o visokom obrazovanju, najavljuje prof. dr Branko Kovačević, rektor Univerziteta u Beogradu.
* Šta će onda biti sa postojećim privatnim fakultetima iz ovih oblasti?
- I dalje će moći da školuju ove kadrove. Ali, ukoliko izmene budu prihvaćene, diplomci sa privatnih fakulteta ne bi mogli da rade, recimo, kao sudije ili tužioci, već bi se bavili nekim drugim pravničkim poslovima, mogli bi, recimo, da budu zaposleni kao pravnici u firmama.
* Analiza Centra za obrazovne politike pokazala je da su školarine kod nas najviše u regionu. Da li je to dobro u situaciji kada se ne možemo pohvaliti velikim brojem visokoobrazovanih?
- Školarine su stvar tržišta i popularnosti fakulteta. Pojedini fakulteti smatraju da imaju manevarski prostor da mogu da podignu školarine, jer su popularni i uvek popune upisnu kvotu. Oni manje popularni, prirodno-tehnički, čak ni snižavanjem cene ne mogu da privuku dovoljan broj studenata.
* Predlogom izmena Zakona o visokom obrazovanju predviđeno je da država ubuduće daje saglasnost na školarine za državne fakultete...
- I sada indirektno postoji taj mehanizam, jer školarine određuju saveti fakulteta, a ne Savet univerziteta. Ali, nikada nisam čuo da je neki savet odbio predlog školarina, iako tamo sede i predstavnici države i predstavnici studenata. Ukoliko država bude davala saglasnost, njena odluka se mora poštovati.
* Predložene su upisne kvote, gotovo identične kao prethodnih godina. Da li Srbiji zaista treba toliko kadrova iz oblasti društvenih nauka, koji upisuju najviše brucoša?
- Kvote se prepisuju, po inerciji, poslednjih 20 godina. Vlada Srbije treba da napravi strategiju razvoja i kaže koja su zanimanja deficitarna. I tu da poveća kvote. Svi znamo da je važna infrastruktura, građevina, prirodno-tehničke nauke, poljoprivreda... Treba dati stipendije za te studije. Država mora reći šta joj je važno. To je zadatak za sva ministarstva, a i za privredu. Čini mi se da privreda i nije previše zainteresovana da se to uradi.
* Uslov za upis godine neće se menjati naredne dve godine, zbog male prolaznosti. Da li je to priznanje da reforma nije uspela?
- To znači da nismo uradili kako treba. Mora se nešto menjati. Treba da se analiziraju rezultati ispitnih rokova, da se vidi gde su uska grla, gde su problemi... Međutim, to ne može da radi Univerzitet, već katedre i fakulteti.
* Zašto to ne rade?
- Mora postojati dobra volja i svest da se to mora uraditi ako želimo da sprovedemo reformu. Jer, ovo ovako ne može da završi...
* Očito postoje otpori. Kod profesora?
- Ima tu svega, i ličnih razloga, i kadrovskih situacija po pojedinim fakultetima. Nekada se nastavni planovi i programi prave prema ljudima, a ne prema zahtevima struke. Sve je pomešano, mora se iščistiti i posao uraditi profesionalno. Nije kadrovski važno ko će šta da predaje. Kada se pravi studijski program, ne gleda se na imena, već šta u stručnom smislu treba da sadrži.
* Studenti se žale da nastavni planovi i programi nisu reformisani. Da li je tako?
- Slažem se sa studentima. To što ne mogu da ispune određeni broj bodova neophodan za upis godine prosto znači da bod nije određen kako treba. On treba da odrazi realnu opterećenost studenta, osim redovnim obavezama, i domaćim zadacima, seminarima...
* Koje još manjkavosti vidite u postojećem zakonu...
- Nije jasno definisana procedura kako se otvara nešto što nije postajalo i kako se zatvara nešto što ne valja. Država mora garantovati studentima, ako je njihova škola „pala pod stečaj“, odnosno izgubila akreditaciju, da će ih neko preuzeti.
* Stiče se utisak da nema ni kontrole rada...
- Da, ne vrši se kontrola koju bi trebalo da radi Ministarstvo prosvete. Posle prijave za akreditaciju, niko živ više ne zna da li vi izvodite to što ste prijavili i da li uopšte postoje ti profesori. Ili su se prepisali na neki drugi fakultet koji treba da se akredituje, kao fudbaleri u prelaznom roku, pa naplaćuju svoje transfere i zvanja.
* Nastala je zbrka i sa zvanjima, pa tržište ne prepoznaje pojedine nazive. Vraća se naziv „diplomirani“...
- To je zato što ne postoji nacionalni okvir kvalifikacija. Ranije se znalo šta si kada diplomiraš, magistriraš, doktoriraš. Sada imamo trogodišnje, četvorogodišnje, strukovne, akademske, pa niti deca znaju šta su završila, niti poslodavci znaju za koga treba da raspišu konkurs. Mora se spojiti tradicija i ono što je novo. Treba ostaviti zvanja kakva su bila.
* Šta je onda sa studentima koji su diplomirali po starom zakonu?
- Imaju sva prava koja su imali, jer zakon ne važi unazad. Imali su obimne planove i programe, pa su studije realno, umesto četiri, trajale šest godina. Njima treba dati odmah status mastera za onu oblast koju su studirali. Mogu da upišu neki novi master, ali za ono što su završili treba im priznati status mastera.
* Akreditacija visokoškolskih ustanova se odužila u nedogled. Dozvole su dobili gotovo svi. Da li je ona ispunila svoj cilj?
- Haos je napravljen u akreditaciji. Glavni problem je mali broj recenzenata, onih koji daju predloge za akreditaciju. Mnogi koji su kompetentni neće u tome da učestvuju. Nelogičnost je i što u akreditacionim telima sede ljudi koji već rade na nekim univerzitetima, što je konflikt interesa. Možda treba napraviti neku agenciju, angažovati ljude koji ne rade na univerzitetima ili penzionisane profesore.
* Ima li pritisaka i kompromisa?
- Sve to je počelo pomalo da liči na Kalenić pijacu, ima nagađanja i pogađanja i zato Komisija za akreditaciju nikada i ne može da završi posao. Pritisci su veliki, a čini mi se da niko nema dovoljno snage da kaže: ti jesi za ovo, ti nisi. Možda ne bi trebalo ukidati škole, već uraditi poštenu akreditaciju, reći ko nije akreditovan. Onda ko hoće da baca pare za nešto što nije akreditovano, neka izvoli.
* Da li je država uplatila školarinu za samofinansirajuće studente koji su ispunili uslov?
- Nešto jeste. Ali, mnogo je veći problem što nam ne uplaćuju novac za materijalne troškove. Dobijamo manje od 20 odsto. Ceo budžet je tako napravljen da plate pojedu sve.
* Zakon propisuje potpisivanje ugovora o finansiranju između države i univerziteta. Prošlo je četiri godine a to nije urađeno.
- Država izbegava da to učini. Jer, kada potpišete ugovor, imate prava i obaveze. To se završava tako da, ako neko ne izvrši obaveze, ide na sud. Kada bi se potpisao ugovor, tačno bi se znalo koliko para će vam dati i šta treba da uradite. Ako ne uradite, snosite sankcije i vraćate pare. Ako vama ne plate, tužite, pa se blokira račun. Ali, sramota je da se državi blokira račun.
* Da li to, možda, ne odgovara ni fakultetima?
- Naravno da im ne odgovara.
* Zašto?
- Zato što bi onda univerzitet morao da distribuira te pare. To bi dalo malo više značaja univerzitetu u odnosu na fakultete.
* Da li će profesori moći da rade do 80. godine?
- Ne. Postoji predlog da se odlazi u penziju sa 65 godina, da bi se oslobađala mesta za mlade ljude, jer nema nauke i obrazovanja bez naučnog podmlatka. Ali, da se onda onima koji imaju reference dozvoli status honorarnog nastavnika. Ne bi im se plaćalo penzijskoo i socijalno, već angažman kroz autorski honorar.
* Da li bi to uticalo na rejting BU u svetu?
- Da, jer se univerziteti rangiraju po broju objavljenih radova njihovih profesora. To onda podiže i rejting školi.

VOLI ONO ŠTO SE PLAĆA
* Šta biste savetovali mladima da upišu?
- Meni su moji profesori, među kojima je bilo 11 akademika, govorili: uvek treba da učiš ono što voliš, uvek treba da voliš ono što se plaća. Perspektivna je energetika, hrana, voda i energija, moderne tehnologije, poljoprivreda, usluge poput bankarstva, kao i marketing, menadžment, mediji.

ODLAZE IZ ZEMLjE
* Da li mladi naučnici i dalje odlaze?
- Odliv mozgova je, nažalost, i dalje prisutan. Prirodno-tehničke nauke nisu popularne, a oni koji ih završe gledaju da odu iz zemlje. Privredna situacija i dalje je teška, nije rešeno pitanje finansiranja master i doktorskih studija. Svet im nudi stipendije. I Evropa, i Amerika, i Kanada, i Australija. To je i stručni izazov, jer ako imate odlične laboratorije i dobar posao, svako bi otišao. Treba dati diplomcima da rade na projektima, da dobijaju platu, da imaju penzijsko i socijalno, od čega mogu normalno da žive.

_________________
Dodik-Bio je GENOCID u Srebrenici!
https://www.youtube.com/watch?v=01Qa2tkMYi8
Dodik: Malo sam plaćen za ono što radim
https://www.blic.rs/vesti/politika/dodi ... im/szjxs4h


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 25 Apr 2010, 17:52 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 03 Mar 2010, 15:58
Postovi: 51
Kad ti buducnost kroje oni koji su uceni da "vole ono sto se placa" zasto je onda cudno sto mladi naucnici odlaze? Kreten, a rektor...


Vrh
 Profil  
 
PostPoslato: 27 Apr 2010, 12:13 
OffLine
Početnik
Početnik

Pridružio se: 24 Apr 2010, 17:20
Postovi: 17
Nadam se da ce uskoro tako biti i u Republici Srpskoj.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 3 Posta ] 

Sva vremena su u UTC [ DST ]


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 12 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu
Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB® Forum Software © phpBB Group
Hosting BitLab
Prevod - www.CyberCom.rs