banjalukaforum.com

Definicija Islama

1. Njegov prvi rukn je šehadet da nema boga osim Allaha dželleša'nuhu. Šehadet je ključ kojim čovjek ulazi u ovu vjeru - ko izgovori dva šehadeta postaje musliman.

2. Obavljanje namaza podrazumijeva njegovo činjenje; onako kako je to naređeno te ustrajnost u njegova obavljanja

3. Davanje zekata: davanje zekata je izdvajanje dijela imetka uz određene uvjete, određenim stranama, tj. onima, kojima je propisano da se daje zekat.

4. Post: tj. post mjeseca ramazana svake godine.

5. Hadždž.



_________________
Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

<font size=-1>[ Poruku promijenio/la: Glasan, jasan i direktan dana 31.01.2002. 22:03 ]</font>

Definicija imana

1. Iman u Allaha dželleša'nuhu: to je vjerovanje u Njegovo postojanje da je On Tvorac svega; njegov Vlasnik i Upravitelj. Vjerovanje da nema božanstva koje ima pravo da se obožava osim Njega, vjerovanje da On ima lijepa imena i uzvišena svojstva.

2. Iman u meleke: iman u njihovo postojanje i u sve ono o čemu su nas obavijestili Allah dželleša'nuhu i Poslanik sallallahu alejhi ve sellem o njima.

3. Iman u Knjige: vjerovanje u njihovo postojanje i u ono o čemu nas je naš Gospodar obavijestio povodom njih.

4. Iman u poslanike: vjerovanje u njihovo postojanje i u sve ono o čemu nas je obavijestio Allah dželleša'nuhu o njima.

5. Iman u Sudnji dan: iman u proživljenje nakon smrti, obračun i nagrađivanje odnosno kažnjavanje.

6. Iman u kader: odredbu dobra i zla. Iman u kader se dijeli na dva dijela, stepena:

I) Da vjerujemo da je Allah dželleša'nuhu presudio i odredio sve što će se desiti i da će se to desiti taman onako kako je odredio.

II) Allah dželleša'nuhu je stvorio djela robova, tj. On je stvorio povode i omogućio Svojim robovima da urade određena djela. Iman ima 6 ruknova, ko negira jedan - kafir je, a ruknove islama, - učenjaci su se podijelili po pitanju kufra onoga ko zaniječe ili izostavi jedan.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

ALLAH, a.dz.


U skoro svim jezicima naroda svijeta postoji rijec "Bog".


Arapski prijevod za naziv "Bog" je "ilah". Od samog pocetka svog pojavljivanja, poslanik Muhammed, a.s., je objavio striktno vjerovanje u samo Jednog boga. Vjerovanje u vise bogova je time odbaceno.


Reci:"On je Allah-Jedan! Allah je utociste svakom ! Nije rodio i rodjen nije, i niko Mu ravan nije ! " (Kur`an, Sura Ihlas)


Reci: "On je Bog, Jedan, Jedini, osim Allaha nema drugog boga."


Srz te izjave je sadrzana u jacini izraza: " U ime Boga (Allaha), Milostivog, Samilosnog. "


Skoro sva poglavlja (Sure) pocinju sa tim rijecima, koje spadaju u jedna od "Najljepsih imena Boga" kojima se zeli opisati Njegova osobina. Svih 99 imena ("Najljepsa imena Boga") imaju istu vrijednost, neka od njih mogu istaknuti:


Svemoguci;
Sveznajuci;
Tvorac;
Vjecni;
Mir;
Gospodar;


Po Kur'anu je Bog (Allah) covjeku sakriven i tajnovit, ali je istovremeno, Bog (Allah) ljudima "blizi od vratne krvne zile kucavice". (Kur`an, 50,16).


Covjek, kao bice koje je Bog stvorio, zna velicinu Boga, njegove Moci i njegove Milosti. Sudbina svijeta i covjeka ovisi od Boga (Allaha) i ne postoji nista, sta se desava, bez Njegove volje. Ljudska pitanja kao sto su odakle-kuda, zivot-smrt, dobro-lose, sreca-nesreca su Bozije odredjenje.


Bogu (Allahu), stvoritelju svega, svijeta i covjeka, koji je kroz svoje rijeci sve stvorio, covjek je duzan i obavezan izrazavati svoje postovanje. Ne obavljajuci tu duznost, duznost postovanja i postivanja, covjek time okrece ledja Bogu (Allahu) i pred Njim postaje kriv.


Ali, Bog (Allah) je Milostiv, Pravedni, koji nece ljudima na kraju, kada se svakom pred Njim bude odgovaralo za svoja djela, nanijeti nepravdu. Svakome kako ko bude zasluzio po svojim djelima ce na Sudnjem danu donijeti odluku, hoce li biti nagradjen sa Dzennetom ili ce za kaznu morati u Dzehennem.


Krscani vjeruju da je Isa,a.s., "sin Boziji" koji je postao covjekom. On je Spasitelj. Po Kur'anu naprotiv, Isa,a.s., nije " sin Boziji ". On je poslanik, sluga i rob Boziji, covjek kao i svi drugi, dijete kao i sva covjekova djeca.


Time je pristup Bogu, za krscane i za muslimane - drugaciji.


Muslimani nalaze pristup Bogu (Allahu) preko Kur'ana, jer je to "Rijec Bozija". Krscani nalaze pristup (Trojno jedinstvo Boga), samo preko Isusa Krista. Kroz otjelovljenje Boga kroz Isusa od Nazareta, Bog krscanima daje pouku o svom unutrasnje-bozanskom bicu.


Iako je muslimanu krscansko vjerovanje ( Vjerovanje u Trojstvo Boga) strano, na kraju stoje muslimani i krscani pred Jednim, koji svojim podanicima i covjecanstvu pravedno sudi.


Postovanje Boga od strane i muslimana i krscana, vidi se u ljudskom djelovanju. U svojoj odgovornosti prema Bogu, pozvani su kako krscani, tako i muslimani da se zajedno zalazu po pitanjima "socijalne jednakosti, pravde, mira i slobode za sve ljude".

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

KUR'AN - ALLAHOVA OBJAVA


Kur'an je Bozija Objava, Rijec i Uputa. Objavljena je Muhammedu a.s. u periodu od dvadeset i tri godine njegove poslanicke misije.


Svaka rijec Kur'ana objavljena Muhammedu a.s. bila je registrovana, prenosena i ucena napamet. Tako se dogodilo ono sto je u povijesti ljudske misli jedinstveno: da je zapisana svaka rijec i svako njeno slovo. (Kur'an).


Svaka Rijec iz Kur'ana je Rijec Allaha (Boga) i zato je svaka Rijec za muslimane vazna i sa preciznoscu se prevodi.


Za muslimane je Kur'an "Sveta Knjiga", sredina i centar islama.


Za zivot i rad po vjeri, Kur'an ima apsolutni i najvisi prioritet. Nijedna druga knjiga ga ne moze zamijeniti.


Od samog pocetka svog djelovanja (610- 632), Muhamed a.s. je svaku Allahovu (Boziju) poruku zabiljezio.


Sve biljeske su koje je primio nakon njegove smrti 632 slozene i kao takve imaju svoju vrijednost do danasnjih dana.


Kur'an je sastavljen od 114 poglavlja (Sura), koje su slozene po rasporedu koji je napravio Muhammed,a.s. Svaka Sura nosi naziv, ime, koje upucuje na jezgro teme ili na neku posebnu i znacajno naglasenu rijec.


Kur'an pocinje sa Surom - Pristup - (arap. Al Fatiha). Za muslimane prva Sura ima veliko znacenje, tako da svaka molitva pocinje sa tom Surom.


Jezik Kur'ana je arapski i on je za muslimane svet. Svaki prijevod Kur'ana, covjek gleda sa kritikom zbog bojazni da se tim prijevodom ne izmjeni sadrzaj i znacaj. Kur'an je od samog pocetka bio izlozen prijevodima i komentarima, pa su u tu svrhu sakupljane Muhammedove a.s. izreke (Hadis), koja objasnjava u Kur'anu sva nekome nejasna mjesta. Hadisi su muslimanima omiljeni, pa ga nerijetko respektuju i cijene kao i Kur'an.


U Kur'anu su Musaov, a.s., Tevrat, Davudov, a.s., Zebur i Isaov, a.s., Indzil (Jevandjelje) kao "Svete Knjige" poimenicno navedene kao "Bozije Objave", koje pripadaju nebeskom pismu, prapocetnom "slovu", a Zidovi i Krscani su nazvani njihovim posjednicima. Medjutim, nakon Objave Kur'ana su zidovska Tora i krscansko Evandjelje krivotvoreni, tako da je Bog (Allah) svoju zadnju objavu, svoju "Rijec" objavio kroz poslanika Muhammeda, a.s.


Tako, po poruci Kur'ana i islamskog ucenja, Tevrat i Indzil nisu univerzalni, jer su u Kur'anu nadjene njihove korekture i zavrseci. Poslije Objave Kur'ana, u buducnosti nece ljudima biti vise Bozjih Objava. Kur'an je zadnja Bozija Rijec Objave ljudima, a Muhammed, a.s., pecat i zadnji poslanik.


Kur'an prati muslimana danju i nocu, za vrijeme molitve, vjerovanja, rada kod kuce i na poslu, skole, slobodnog vermena, u dzamiji.


Za muslimana je Kur'an sa svojim izrekama o Bogu (Allahu) i svijetu, odredjenoscu ponasanja ljudi kako u sferi svjetovnog, tako i religijskog - Kur'an je sigurni pravac koji upucuje od rodjenja do smrti.


Kur'an uci muslimana, pomaze kod donosenja odluka, tjesi kod zalosti, jaca u vjeri, daje nadu kod nesigurnosti. Kur'an je za muslimana vjernika - sve, ali prije svega vodic i putokaz, koji za Allaha (Boga) znaci, pravim putem ici, dobro ciniti, a zabranjivati cinjenje zla.


U ovome krscanski i islamski zahtjevi na pravo Objave i prava na istinu, stoje jedan naspram drugog. U islamu ostaje Allah (Bog), nedohvatljiv, koji u Kur'anu objavljuje - ne sebe, vec svoju Rijec i Volju.


Po krscanskom vjerskom ucenju, naprotiv, Bog se objavljuje ljudima kroz Isusa Krista (u Isusu Kristu). Znaci, ako je Objava u Krscanstvu jedna licnost: Isus Krist, u islamu je Objava jedna knjiga - Kur'an.


Sa strane krscana, istina se ne nalazi u Kur'anu. Biblijsko ucenje i krscanska poruka tvrde:


Istina je jedino u Isusu Kristu,
Nas Put,
Istina,
Je u zivotu.


Po Kur'anu je historija poslanika u uskoj vezi povezana sa historijom covjecanstva. Poslanici su od Boga izabrani glasnici i objavljivaci, koji opominju ljude da se pridrzavaju Rijeci Njegove.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

MUHAMMED a.s. - I POSLANICI U KUR'ANU


Muhammed, a.s., je rodjen oko 570 u Mekki. Vrlo rano je ostao bez roditelja. Jako mlad se ozenio sa Hatidzom, prvom muslimankom, koja mu je sve do svoje smrti bila vjerna zena. U toku braka sa Hatidzom, Muhammed, a.s., nije imao druge zene. Tek nakon njene smrti (619), slijedeci obicaje svoje zemlje, zenio se vise puta.


Negdje, kada je imao oko 40 godina (610), bijase Muhammed, a.s., prozvan za poslanika. Vecina stanovnika Mekke je odbijala da prizna Muhammeda, a.s., za poslanika, odbijajuci sva njegova prenosenja - Objave i Poruke koje je dobivao od Milostivog. Jos jedno vrijeme mu je plemenska pripadnost pruzala zastitu, ali polozaj je bivao sve kriticniji (622.g. - Prva godina po islamskom racunanju vermena), tako da je Muhammed a.s. sa nekolicinom svojih vjernika presao u Medinu - (Hidzra).


Po prelasku u Medinu, ona preuzima vodecu politicku i duhovnu ulogu. U vrlo kratkom vremenu uspjeva Muhammedu a.s. da prihvate njegove Objave. 630. godine Muhammed, a.s., se vraca u Mekku i proglasava K&atilde;bu - Svetistem muslimana cijelog svijeta. Dvije godine kasnije, 632 umire Muhammed, a.s., i time ulazi u povijest svijeta i religije.


Za muslimane se sa Muhammedom, a.s., zavrsava vrijeme poslanika i po islamskom ucenju, Objava vise nece biti.


Povijest Kur'ana o poslanicima prikazuje Muhammeda, a.s., kao vrhunac i kao zadnjeg po redu poslanika koji je imao svoje predhodnike kao: staroarapski (Hud, Salih, Su'aib) ili kao sto su to bili biblijski predhodnici, profeti kao sto su: Adem=Adam; Nuh=Noa; Ibrahim=Abraham; Musa=Mozes; Davud=David; Sulejman=Salomon; Ilijas=Elija; Irmija=Jeremija: Jahja=Ivan Krstitelj; Isa=Isus.


Od svih poslanika u Kur'anu, Muhammed, a.s., je po svom vjerskom zivotu, najslicniji Ibrahimu=Abrahamu, koji u Kur'anu, po islamskoj tradiciji, ima veliko znacenje.


Uz pomoc svog sina Ismaila=Ismaela je Ibrahim=Abraham izgradio Svetiste - K&atilde;bu u Mekki. On je prvi musliman koji je bio od Boga izabran, jos prije Muse=Mozesa i Ise=Isusa.


Zahtjevi od strane Zidova i Krscana da samo oni posjeduju istinsku religiju, su u Kur'anu od strane Ibrahima=Abrahama - odbijeni.


Muhammed, a.s., vidi u Musi=Mozesu svog predhodnika i poslanika, jer je njegovo vjerovanje isto vjerovanju Muse=Mozesa.


Vec je Musa=Mozes bio dobio zadatak od Boga (Allaha), da ljude uci tome, da je Bog samo jedan. Ali, narod Izraelov se nije drzao uputa Muse=Mozesa i njemu poslatog Tevr&atilde;ta=Tore, koju su vise puta krivotvore kao Pisanu Rijec predanu Musi=Mozesu.


S postovanjem Kur'an govori i Isau,a.s., njegovom zivotu, porukama, ucenju i djelima. U islamskoj tradiciji ce se prenositi sljedeci Muhammedov, a.s., Hadis:


"Najblizi sam sinu Merjeminom, kako u ovom, tako i u onom zivotu".


Kur'an naglaseno predstavlja posebnost majke Isaove,a.s., Merjeme. (Kur`an, 3). Onda slijedi, dva puta priznanje Kur'ana Isaove,a.s., Objave i njegovog rodjenja (Kur`an, 19 i 3). Isa, a.s., koji je kroz stvaralacke rijeci pozvan u zivot i rodjen od casne Merjeme. Objavom Indzila (Evandjelja - Starog i Novog Zavjeta), je Bog svom Slugi Isau, a.s., blizak i potvrdjuje njegove rijeci predskazanja kroz znakove i cudo.


Po Kur'anu (Kur`an,4,157-159) je Isa,a.s., poslanik Boziji, koji nije umro na Krizu=Krstu; nego ga je Bog spasio i digao sebi u Nebesa. Za razliku od Krscanskog vjerovanja, smrt Isa,a.s., na krizu/krstu u islamu nema isto znacenje.


Takodjer se, po Kur'anu, ne moze Isa,a.s., nazivati Bozijim Sinom. Odbijanje Kur'ana da se predstavi Isa,a.s., kao Boziji Sin je odbijanje istovremeno Krscanskog priznavanja Bozijeg Trojstva.


Uz svo postovanje kojim Kur'an potvrdjuje Isa,a.s., za muslimane je Muhammed, a.s., zadnji i time nenadmasan. Isa,a.s., je njegov predhodnik.


Osnivac islamske religije, Muhammed, a.s., ostaje za muslimane - covjek kao svaki drugi covjek. On je objavljivac Bozije Objave, ali nije u svojoj pojavi i osobenosti - ocitovanje samog Boga.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

SERI'AT - VJERA / VJEROVANJE I ZAKON


Jedinstvo vjere i zakona


Jedinstvo vjere i zakona muslimani oznacavaju sa pojmom "Seri'at", sto znaci u prijevodu "Put do izvora", sa cime se misli na put do Dzenneta.


Seri'at je izgradjen iz Kur'ana i iz Sunneta, tj. iz govora i djela poslanika Muhammeda, a.s., u prvih cetiri stotine godina, a praktikuje se vise od preko hiljadu narednih godina. Ona prati muslimana od rodjenja do smrti. Tako se uredjuje socijalni, kulturni i politicki zivot islamskog drustva (umma).


Seri'at je skup regula, normi i pravila koja svakom pojedincu i drustvu daju pravac. Razlika izmedju religijskog i svjetovnog je Seri'atu strano.


Postupci ljudi su po Seri'atu podijeljeni u pet klasa:


1. Propisano
2. Preporuceno
3. Dozvoljeno
4. Prijekorno
5. Zabranjeno



PET STUBOVA

Najvaznija podrucja Seri'ata za svakog pojedinca muslimana su pet stubova, koji pripadaju onome sto je - Propisano:


1. Potvrda pripadnosti vjere (Sehadet)


"Potvrdjujem, da osim Allaha,dz.s., nema drugog Boga i potvrdjujem da je Muhammed, a.s., Boziji Poslanik" (usp. 1 "Allah").


2. Ritualni obred Molitve (Salat-Namaz)


Pet puta dnevno, u odredjeno doba se mora moliti Allahu,dz.s. Vrijeme Molitve se odredjuje po polozaju sunca i racuna se ispocetka svaki dan, po novom polozaju mjeseca.


3. Vjerski doprinos (Zekat)


Vjerski doprinos mora bit dobrovoljno dat, koji je odredjen od Allaha,dz.s., kao egzistencijalni minimum i iznosi 2,5% na imovinu koja nam stoji punu godine dana (dakle, visak) i cija vrijednost prelazi visinu mjere nisaba (1350.- DM).


4. Post (Saum)


Post u toku mjeseca Ramazana (Ramadana), od pojave zore, do sunceva zalaska. U toku dana je zabranjeno jesti i piti, pusiti, svadjati, govoriti besposlice ili nekog ogovarati, odnosno zalud vrijeme provoditi. Predvecerje i dijelove noci muslimani provode u zajednici. Tako mjesec Ramazan ima jedan karakter slavlja. U toku mjeseca Ramazana se vrijeme provodi pojacano ucenju Kur'ana, molitvi, preispitivanju samog sebe.


5. Hodocasce u Mekku (Hadz)


Hodocasce u Mekku treba da obavi svaki musliman jednom u zivotu, ako mu to njegove zivotne prilike dopustaju.


Posebnu teskocu za muslimane koji zive u zemljama drugih svjetonazora i kultura, predstavlja - ishrana. Hrana je strogo propisana. Tako je zabranjeno konzumiranje alkoholnih pica, svinjskog mesa. Moze se jesti samo meso od zivotinja koje su zaklane. Tu ima jos jedna veca poteskoca koja je povezana sa propisima i zakonima zemalja u kojima je zabranjen taj nacin obrade, vec je dozvoljena upotreba strujnog udara i slicno. Ti zakoni su doneseni cesto u skladu sa zakonima o zastiti zivotinja.


Zabranjeno je jesti meso od zivotinja koje nisu iskrvarile, krv je zabranjena, svinjsko meso, meso zivotinja koje su se udavile ili pretucene do smrti, koje su udarane, smrtno stradale npr. padom, ali i zivotinje kod kojih se prilikom klanja pozvalo na drugo bice kao Bog. Kod muslimana u onome sto je preporuceno spada i sunecenje (obrezivanje) djecaka koje kao takvo predstavlja ulazak djecaka u drustvo muskaraca.


Jednu sirinu u zivotu svakog muslimana predstavlja obazrivost prema cistoci tj. necistoci. Pored normalne dnevne necistoce, postaje se necist kroz izbacivanje tjelesnih tekucina kao sto je to sperma, krv ili gnoj. Cistoca se postize ponovno, kada se po odgovarajucim propisima opere, pri cemu postoji razlika izmedju Gusula i Abdesta.


Seri'at regulise takodjer, pokop, status jedne osobe kao covjeka, zenu, maloljetnika, posjedovanje materijalnog, ugovor, kaznjavanje kao i prava u toku mira i rata (dzihad).


Nekad davna veza izmedju religijskog, sa jedne i politickog drustva sa druge strane u islamu, objasnjava danasnju diskusiju po pitanjima Seri'ata i ne samo medju islamskim zemaljama, nego izmedju muslimana koji zive u dijaspori.


Vecina zemalja je u proslosti preuzela "zapadne sisteme prava" koji paralelno sa Seri'atom egzistiraju ili su Seri'at zamijenile, kao sto je to primjer Turske.


Medjutim, ima primjera, gdje razvoj tece u obrnutom smjeru. Neke od zemalja kao sto su Sudan, Pakistan, Egipat, Avganistan su ponovo uveli Seri'atske zakone. To moze dovesti do napetosti, jer je tesko, stroge propise (smrtna kazna, uvreda poslanika Muhammeda, a.s., i dr.), dovesti u sklad sa zapadnim nacinom razumijevanja,(pravo svakog covjeka, licna sloboda, sloboda misljenja i izrazavanja). Vrlo cesto se desi da serijatski zakon bude lose ili pogresno interpretetiran javnosti te na taj nacin dolazi do vecih jazova izmedju muslimana i onih koji to nisu.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

POSTIVANJE - OBAVEZE - HIGIJENA


Musliman izrazava svoju pripadnost islamu kroz izvrsavanje propisa. Propisi prate svaku jedinku od rodjenja do smrti. Prvo sta dijete nakon rodjenja moze cuti je potvrda pripadnosti islamu:


"Nema drugih Bogova osim Allaha,dz.s., Muhammed, a.s.,je Njegov poslanik".


Obaveze i postupci


Da bi svi religiozni postupci imali svoju vrijednost, najvaznije je ritualno ciscenje (pranje vodom ili Abdest). Treba li musliman ucitii Kur'an ili treba obavljati molitvu, mora se prvo - oprati.


Ovdje se mora razlikovati izmedju "malog" ciscenja, pranja vodom, koje se sastoji od toga da se po propisu peru ruke, podlaktice, lice, noge i "velikog" ciscenja, pranja vodom. Veliko "ciscenje" se sastoji od kompletnog kupanja, tusiranja. Ono je potrebno, posebno poslije spolnog cina ili onda kada se dolazilo u kontakt sa krvlju, gnojem i necistim zivotinjama (svinja). Ritualno ciscenje, pranje vodom je preduslov za:


Pet stubova (Potvrdjivanje pripadanja islamu, obavljanje molitvi, post za vrijeme mjeseca Ramazana/Ramadana, davanje poreza (zekat), odlazak u Mekku - Hadz);


Izvrsavanjem najvaznijih islamskih obaveza koje musliman obavlja i njih se pridrzava, pokazuje da se podvrgava Volji Bozijoj i da time izrazava pripadnost islamskoj zajednici.


Ritualni postupci se sastoje od:


Sunecenja (Obrezivanje) djecaka. Sunecenje (obrezivanje) djevojcica, niti je kur'anski, niti zakonoski propis, nego je to samo tradicija odredjenih naroda i plemena, najcesce u Africi.


Propisi za jelo i pice


Po Kur'anu je muslimanima zabranjeno jesti svinjsko meso i piti alkoholna pica. Musliman moze jesti samo meso od zivotinja koje su zaklane u ime Allaha, dz.s. Naravno, ovakvi propisi prave velike poteskoce kod muslimana koji zive u dijaspori.


Odnos muza i zene u drustvu i brak (Uporedi sa 7. "Zena")


Pokop (Dzenaza) Ovdje pripada, da se tijelo muslimana koji je umro, prije dzenaze (pokopa) ritualno okupa. Mezar (grob), mora biti usmjeren tako da desna strana mrtve osobe bude u pravcu Mekke.


Dzihad - borba i zalaganje na Allahovom putu


Neke od muslimanskih skola ubrajaju u djelovanja i "napore na Bozijem putu" - Dzihad. Interpretacija pojma "Dzihad" nije jednostrana. Dzihad znaci, individualni napor da sa jedne strane, zivi kao "dobar musliman", a sa druge strane spremnost za "odbrambeni borbu", tj. spremnost sa oruzjem u ruci braniti islam ili islamsku drzavu ukoliko bude napadnuta i ugrozena njena sigurnost i sigurnost njenih gradjana. Ucesce nije individualna, vec kolektivna duznost. Dzihad ne moze pojedinac, grupa, organizacija - objaviti. Dzihad moze da objavi drzava. Za vrijeme trajanja dzihada ne smiju se ubijati zene i djeca i civili. Ne smije se napasti islamska drzava. Ne smije se pomagati drzavi koja je u sukobu sa islamskom drzavom. Dzihad znaci i borba protiv "samog sebe", protiv svih losih uticaja koje mogu covjeka "skrenuti" sa pravog puta.


Osim ovih propisa ima i drugih formi kroz koje se izrazava islamska poboznost.


One su nastale iz samog vjerovanja ili iz sfere misticnosti, mistike. Tu spadaju prije svega recitovanja "99 Najljepsih imena Boga", koje musliman pominje uz pomoc "tespiha" koji se sastoji od 33 ili 99 bobaka. Takodjer, tu spada i ritual (Dervisi. ples dervisa), Muzika (Pohvalne/Zahvalne pjesme Muhammedu, a.s., - Ilahije), ali i meditacije koje pobozni muslimani praktikuju posebno u mjesecu posta - Ramazan.


Dzamija - Boziji hram i uciliste muslimana


Dzamija je Boziji hram. Dzamija je mjesto gdje musliman obavlja molitvu (namaz), mjesto gdje se klanja. Mjesto gdje se pobozno saginje (sedzda), time izrazavajuci svoju poboznost, potcinjenost Volji Bozijoj. Dzamija je istovremeno simbol prisutnosti islama, centar i sredina religijskog zivota. U dzamiji se obavlja molitva, proucava Kur'an, skoluje i uci.


Dzamija se sastoji (propisano, prostorno) od dijela za obavljanje molitve (mirhab/kibla) pravac okrenut Mekki i "Minaret/Munara", sa kojeg imam (hodza) ili mujezin uci molitvu svojim vjernicima i poziva ih, da je vrijeme za molitvu. Molitva se obavlja svaki dan obavezno pet puta.


U zemljama gdje su muslimani kao dijaspora, sve po mogucnostima, omoguceno im je da izgrade dzamije, prostore za obavljanje molitve, kao i mjesta za okupljanje, razonodu i t.d. Odrzavanje dzamija, prostorija financiraju sami vjernici putem clanarina ili kroz financijsku podrsku islamskih zemalja, koja se najcesce ogledaju u spremnosti da se uz dzamiju postave prostorije za prodaju "dozvoljene" hrane, uredjivanje biblioteka i t.d.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

PRAZNIK - SVECANOST


Nakon uspjesno zavrsenog mjeseca posta, mjeseca Ramazana (Ramadana), islamska zajednica obiljezava zavrsetak mjeseca posta, na koji se nastavlja sa pripremom i odlaskom (Hadz) u Mekku. Prije odlaska u Mekku na hadzdz, obavlja se "ritualno zrtvovanje", kurban.


Ovo slavlje pripada u potpunosti u onih pet osnovnih duznosti prema islamu. Usprkos religioznom razlikama i tradicijama, svi muslimani, Sunniti i Siiti, slave istog datuma, sa istom zeljom i namjerom.


Prestanak posta - Svecanost


Za razliku od uskrsnog slavlja kod kriscana u islamskom ciklusu svecanost pocinje jos u samom vremenu posta, kada se u "noci odredjenja" misli na vrijeme - kad, a tad je poslan Kur'an na zemlju Muhammedu a.s., Poslaniku Islama. Upravo to vrijeme (tokom cijelog mjeseca posta) Ramazana, post ima svoju vrijednost u provodjenju Bozije zapovijesti da se posti i uci Kur'an.


Za razliku od islama, post kod krscana se sastoji od vremena pripreme za vrhunac krscanskog vjerovanja, proslave patnje, smrti i ponovnog ozivljenja Isusa Krista.


Turski muslimani nazivaju slavljenje "kraj posta, kraj mjeseca posta" - "seker bayram", t.j. "Secerpraznik". Rijec odrazava upraznjavanje slatkisa, koji se u velikim kolicinama peku za slavlje.


Moze se takodjer, raditi i o arapskoj izvedenici "sukr", koja oznacava zahvalnost, zahvalu, hvalu.


Zrtvovanje - kurban


Zrtvovanje, slavlje kod muslimana je sjecanje na prinosenje Ibrahimove=Abrahamove zrtve (Gen 22,1-9) i Kur'an (K.37,100-110). Gdje Bog (Allah) trazi od "sluge bozijeg" Ibrahima=Abrahama, trazi zrtvu. Vjerom u Boga (Allaha) zeli se prinjeti ljudska zrtva (sin), ali mu Bog (Allah) daje ovna, ne zeleci ljudsku zrtvu i princip te poruke (da se ne prinosi ljudska zrtva) je zajednicki.


Krscanska interpretacija nosi "Abrahamovu zrtvu" do uskrsnje noci i dovodi je u vezu sa smrti Isusa Krista.


U dijaspori je sama proslava muslimana povezana sa teskocama, jer broj stoke nije u srazmjeru potrebama, sto otezava nabavu. Vec je spomenut i zakon o zastiti zivotinja, koji otezava situaciju jos vise, zabranjuje klanje stoke. Tako se desava da muslimanske familije moraju cesto da se snalaze ili nabavljajuci od kuce odakle dolaze ili preko islamskih organizacija.


Svakako prema svojim tradicijama islamskih zemalja, slavi se rodjenje i smrt Allahovog Poslanika, Muhammeda, a.s.


Praznovanje "Asure" u prvom mjesecu islamskog mjesecnog kalendara, nema isto znacenje za Sunnite i Siite. Dok Sunniti proslavljaju sjecanje na spas Nuove,a.s., ladje, Siiti proslavljaju sjecanje na mertijersku smrt (sehidsku) unuka Muhammeda, a.s., Husejina, koji je poginuo u borbi kod Kerbela protiv Umajjiden.


Sunecenje, obrezivanje (Sunnet)


Sunecenje (Obrezivanje) djecaka, sve do pocetka polaska u osnovnu skolu, je poseban dozivljaj. On jasno pokazuje da djecak ulazi u drustvo, zajednicu muskaraca i to je vrijeme kada se duznosti kao muslimana trebaju da uvedu.


Obrezivanje ne pokazuje prihvatanje u Islam. To je pogresno, kao sto je pogresna uporedba obrezivanja sa krscanskim - krscenjem. Poslije cina obrezivanja, priredjuje se familijarno slavlje.


Brak - Zenidba


Cinom vjencanja slave familije zakljucenje braka. Naravno, pocetak braka, bracne zajednice, ne podrazumijeva i pocetak braka koji nije moguce razrijesiti. Kod vjencanja je Evropi doslo do velikih promjena, pogotovo na dijeljenje ucesnika vjencanja po spolovima, a i javno dokazivanje nevinosti se sve manje praktikuje.


Islamski kalendar (Sunnitski / Siitski)


Islamski mjesecni kalendar se ne moze prenijeti na gregorijanski kalendar koji se orjentise prema suncu. U islamskom svijetu je zadaca onih koji su zaduzeni za to, da sve podatke unaprijed izracunaju. U svakom slucaju pocetak mjeseca se odredjuje posmatranjem mjeseca (mjesecevih mijena).


Asura 10. Muharrem (1. mjesec)


Rodjenje Poslanika, Muhammeda, a.s., 12.RabbEi'al al-awwal (3. mjesec);


Smrt Poslanika, Muhammeda, a.s. - 26. Radzab (7. mjesec);


Pocetak posta 1. Ramazan / Ramadan (9. Mjesec);


Lejlei kadr, noc kada je poslan Kur'an poslaniku Muhammedu, a.s.) - 9. mjesec;


Obiljezavanje prestanka posta, Bajram - (arap.:`id al-fitr; tur.:eker bayrami) - 10. mjesec;


Zrtvovanja - davanja zrtve, 10. Zul-Hidza (arap.:`id al-`adha; tur.:kurban bayrami) - 12. mjesec., i t.d.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

ZENA I RAVNOPRAVNOST


U vecini zemalja, posebno "na zapadu" postoji nedovoljna spoznaja, a posebno o temi kao sto je socijalni polozaj zene u islamu.


Kroz prizmu "zapadnog" gledanja, pricinjava se da je polozaj zene u islamu, u odnosu na muskarca, potcinjen ili jos cesce misljenje je da je ugnjetavan.


Tako se cesto, iz njihovog ugla gledanja, interpretira cinjenica, da zene nose pokrivace, (slajer, marame - hodaju pokrivene). Jos cesce, je uvrijezeno misljenje da pate unutar familije, jer su podvrgnute "volji familije", da se mlade udaju, da su odbacene od familije ako izgube nevinost prije braka, da moraju puno djece roditi muzevima i time u velikoj familiji svoga muza imaju "najnizi rang". Osim toga, vlada misljenje, da one ne smiju nista raditi, ne smiju uzimati ucesca u drustvenom i politickom zivotu istoga.


Zene koje pripadaju islamu, vide to sasvim drugacije. Puno vise, to vidjenje islama "ocima zapada", muslimanke vide kao "karikaturu islama". U svakom slucaju, nedovoljna informiranost o ovoj temi je doprinosi ovakvoj slici "socijalnog polozaja " zene u islamu.


Polozaj zene po Kur'anu i Sunni


Po "Bozijoj volji", muskarci i zene su - isti. Obadva imaju iste obaveze u religiji i bice im na Sudnjem danu istom mjerom sudjeno. Po Poslanikovoj volji, kcerka treba da ima iste sanse za skolovanje kao i sin. Medjutim, poziciju zena u drustvu otezava zenidba, majcinstvo koje su cesto u sukobu sa radnim vremenom, zaposlenjem. U modernim drustvima se puno cini na tome, da se uskladi familija i posao.


Poligamija (Mnogozenstvo)


Jedan covjek moze (teoretski) ozeniti do cetiri zene, a opravdava se cesto neophodnoscu da se, rastavljene, udovice i sirotice prime pod zastitu hranioca (onoga koji ce izdrzavati). Kur'an je propisao kako i pod kojim uslovima se (ne)moze i (ne)smije vise puta zeniti. Ne samo od vecine zapadno orijentiranih zena, nego od puno vise tradicionalno orijentiranih muslimanski se poligamija ne akceptira i kao takva - odbija. Allah, dz.s., nije naredio visezenstvo, cak apelije na brak sa jednom zenom.


Izmedju feminizma i fundamentalizma


Sve sto vise zapadna kultura i njene vrijednosti dopiru u islamske zemlje i obratno, sve vise muslimana zivi u zapadnim zemljama i upoznaju zapadne zemlje sa vrijednostima islamske kulture, sve vise je kontraverznija tema "Polozaj zena u islamu".


Prije svega se u Turskoj i Tunisu promijenio zivot zena, (kroz reforme Ataturka i Burgibe), posebno u intelektualnim slojevima drustva. Egipat dozivljava slicno, kroz pokret zena. Zene zahtijevaju sve vise obrazovanja, vise sansi za zaposljavanje, vise zahtijeva za mjestima i poljima gdje se mogu jos vise dokazati.


Medjutim, vrijedi ovo: "Polozaj zene je utvrdjen pravilom/zakonom Seri'ata, a koji potjece od Boga".


Tako se ne smiju ocekivati, iz ugla "zapadnog" pogleda na polozaj zene, brze promjene. Takodjer se moze gledati i ovako:""Sta se moze kod nas (na zapadu) promijeniti od juce do danas, moze se u islamu od danas do sutra".

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

BRAK I PORODICA - KUR'AN I TRADICIJA


Brak


U Kur'anu su propisane kao i tradiciji, a Seri'atom date pravne osnove, braka i bracne zajednice.


Posebno su vazne dvije stvari. Prvo, legitimni nasljednici. Kao samo po sebi se podrazumijeva da po Seri'atu, a i po islamskoj tradiciji djeca spadaju pod nadleznost oca. To nije "poznato i priznato" zapadnim pravnim sistemima, pa zbog toga dolazi do nesporazuma. Seri'at priznaje rastavu braka (razrjesenje bracne zajednice) i kao takvu regulise pravno ili sadrzi u sebi postupak - odbacivanja, koji je povezan vise sa povredom u braku, npr. preljuba.


Poligamija (Mnogozenstvo)


Kur'an dozvoljava da musliman istovremeno, moze biti ozenjen sa cetiri zene. Jedno ogranicenje (4,129) Kur'an, povodom toga ipak ima i ono se po danasnjem islamskom poimanju sastoji u tome, covjek mora prema sve cetiri zene jednako i ravnopravno postupati. To je i doprinijelo, da je zastupljenost monogamije najveca.


Medju prvim zemljama, Turska i Tunis, su donijeli i unijele zakonske odredbe o monogamnom zivotu u familiji. Tradicionalno poimanje braka, zakljucivanje braka, posebno nose pecat muslimani dijaspore - prve generacije. Druga generacija je vec konfrontirana. Prvo, zakljucivanje braka izmedju muslimana i djevojaka koje su pripadnice drugih religija. Drugo, kako takav brak uskladiti.


Kur'an i brak izmedju pripadnika razlicitih religija


Sari'at razlikuje izmedju musliman i ne-musliman, gdje zadnje jos jednom razlikuje izmedju "posjednika svetog pisma" (Krscani/Zidovi), nevjernika (k f fir/kuffar) i mnogobozaca (musrik). Islamsko bracno pravo tako, poznaje jos jednu svojevrsnu grupu.


Dozvola - (Kur'an 5, 5)


"I, za zenidbu su vam dozvoljene zene iz zajednice onih koji su prije vas Knjigu dobili". Dozvoljeni su mijesani brakovi samo sa onima kojima je Knjiga objavljena. Ovaj odlomak vrijedi samo za covjeka - muslimana. Svi su u tome jedinstveni, da se muslimanka smije samo za muslimana udati. Bracna prava i obaveze jedne krscanke su ista kao i jedne muslimanke, s tim da ona moze zadrzati svoju vjeru.


Razlicitosti ima u poimanju npr. prilagodjavanja jedne krscanke islamu. Dok jedni govore da se krscanka mora prilagoditi svim obicajima islama, drugi ostavljaju odredjen "slobodan prostor". Svi su opet jedinstvenog misljenja, sto se tice djece. Ovdje vrijedi, da su djeca muslimani, ako je otac - musliman. Jedinstvenost postoji, takodjer sto se tice - nasljedstva. Samo jedan musliman moze biti nasljednik jednog muslimana ili jedne muslimanke. Jezik islamskog zakona, sto se tice (mijesanih) brakova razlicitih religija, po pitanju braka je jednostavan. Uslovi medjutim, mogu biti vrlo komplikovani, jer supruznici mogu biti konfrontirani sa individualnim, familijarnim i drustvenim ocekivanjima.


Osim toga, dolazi do kolizija religijskog i drzavnog prava, posebno onda kada partneri razlicite religije dolaze iz razlicitih zemalja i kultura.


Kod bracnog savjetovanja partnera koji zele uci u brak sa partnerom druge religije (vjere), posebno treba imati u vidu dvije stvari:


1) Prije zakljucenja braka treba partnerima (muslimanskom i krscanskom) pomoci pri donosenju odluka, formi zakljucenja braka, mjestu zivljenja, vjerskom odgoju djeteta;


2) Poslije zakljucivanja braka, treba ih uputama pomagati kroz zivot, savjetovati i t.d.

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

SLOBODA VJEROISPOVJESTI
/RELIGIJE/VJERE -
ISLAM I TOLERANCIJA


Opsta objava o ljudskim pravima od strane Ujedinjenih nacija iz 1948 zahtijeva slobodu religije (izjasnjavanja pripadnosti vjeri/religiji), clan 18.


"Svaki covjek ima pravo na slobodu misli, slobodu izrazavanja vjere. To pravo obuhvata slobodu, svoju religiju, vjeru ili uvjerenost mijenjati, kao i slobodu, da svoju religiju, vjeru ili uvjerenje, sam ili u zajednici sa drugim, javno ili privatno, kroz ucenje, provodjenje kao i boziju sluzbu izjavljuje.


Zapadno-krscansko gledanja


Vecina zapadnih zemalja su uveli u osnovne zakone - slobodu vjeroispovjesti. Osigurano je neometano provodjenje i izvrsavanje religijskih/vjerskih obreda. Niko ne smije biti prisiljen, protiv svoje volje i savjesti, na vojnu obavezu, rat ili da uzme oruzje u ruke.


Katolicka Crkva


Na Drugom Vatikanskom Koncilu, objasnjeno i objavljeno je da sve osobe imaju pravo na slobodu vjeroispovijesti, tako da po pitanju religije, niko ne smije biti prisiljavan da radi protiv svoje volje i savjesti. Dostojanstvo covjeka je baza za ovo pravo.(Usp. Dignitatis Humanae).


Kur'an, Sunnet, Seri'at


U Kur`anu se kaze:"LA IKRAHE FIDDINI.", sto u prijevodu znaci:"Nema prisile u vjeru."


Boziji zakon


Bazu za osiguranjem tolerancije po islamskom ucenju i pravu, daje "Boziji zakon". Sastavni dio toga jeste i dio Seri'ata u kojem se regulisu prava i obaveze ne-islamskih manjina u islamskoj drzavi. Krscani, Zidovi, Zoroastren podlijezu zapovijedi tolerancije. Imaju punu slobodu provodjenja svojih vjerski ceremonija/obreda kao i praznika/svetkovina. Naravno, ne smiju ometati javni

_________________



Mlad, zdrav i uz brdo brz. U se, na se i poda se.

jel to ona vjera gdje peru guzice seb pa kad ostane ispod noktiju nema veze kad budu jeli izace;ili ono zene se i udavaju se izmedju sebe u familij pa zato se radjaju sve ovaki debili pogledaj samo ove nase domace(GLUPI I JADNI ZELENI MUAMER ODNOSNO VO ITD DA IH NENABRAJAM)turci ako niste znali cak u TURSKOJ su zabraniti brakovi u porodici jel vise neznaju sta bi stolikom bolesnom djecom toliko o vasoj vjeri.

Boys popusi ti i meni i svim muslimanima na forumu.

boys +

ti ocigledno ni svoju vjeru ne postujes

A STO TURCI JEL MOZDA HOCETE DA KAZETE DA NIJE ISTINA ONDA BI LAGALI SAMI SEBE.MISLIM ZNAM DA VI TO KRIJETE AL POPRICAJTE MALO SA PRAVIM TURCIMA JEST DA VECINA KRIJE AL NEKI PRIZNAJU.

Jebli te oni ista govna ko srbi.

Decko, ti si stvarno bolestan.

"Blago budalama, la la la la,
njima je lako jer ne misle kako..."

'ajd u zdravlje (hahahahaha)

STO VAS ISTINA BOOOOLIIIIIIIII.

Vasa izmisljena ne seri molim te.

Decko - pa ti goris.
43 - temperatura, nije ti lahko.

Istina - ne znas ti decko ni gdje si supalj a kamoli nesto vise.